Mnogi ljudi svakodnevno provode više sati u automobilu, ali malo njih redovno i temeljno čisti i dezinfikuje njegovu unutrašnjost. Istraživanja pokazuju da je enterijer automobila često mnogo prljaviji nego što se pretpostavlja, a pojedini dijelovi, poput volana, mogu sadržavati čak više bakterija nego javni toaleti.
Većina vozača brine o automobilu usisavanjem i brisanjem vidljivih površina, ali to često nije dovoljno da bi se uklonili mikroorganizmi. Unutrašnjost vozila može biti puna bakterija, virusa i buđi, koje u automobil najčešće unosimo sami, prije svega rukama. Najviše ih se zadržava na dijelovima koje najčešće dodirujemo volan, mjenjač, komandnu tablu i kvake i ručice.
Poseban problem predstavlja navika jedenja i pijenja u automobilu. Ostaci hrane stvaraju idealne uslove za razmnožavanje bakterija i gljivica, što dodatno povećava rizik po zdravlje. Mikroorganizmi se lako prenose i na druge osobe koje koriste isto vozilo, naročito ako se ne vodi računa o higijeni ruku.
Upozorenje stručnjaka: U automobilima se može nalaziti ogroman broj bakterija po kvadratnom centimetru, često više nego na površinama koje se tradicionalno smatraju izrazito nečistim.
Pored vidljivih površina, važno je obratiti pažnju i na ventilacioni sistem. U njemu se često zadržavaju bakterije i plijesan, što se obično prepoznaje po neprijatnom mirisu prilikom uključivanja klime ili ventilacije. Redovno održavanje i profesionalna dezinfekcija ovih sistema mogu značajno doprinijeti zdravijem okruženju tokom vožnje.
Zbog toga se preporučuje da se, pored redovnog čišćenja, povremeno sprovodi i detaljna dezinfekcija najčešće korištenih dijelova enterijera.