Čini se da korisnici interneta drastično precjenjuju učestalost toksičnog ponašanja na društvenim mrežama. Dok mnogi misle da gotovo svaki drugi korisnik redovno objavljuje uvredljive komentare, stvarni udio takvih objava na velikim platformama kreće se između 3 i 10 posto.
Razlog je psihološke prirode: emocionalno nabijeni i ekstremni sadržaji ističu se i pamte bolje od neutralnih poruka, stvarajući privid da ih ima posvuda. Taj iskrivljeni osjećaj „opće toksičnosti“ dodatno podstiče pesimizam i osjećaj dubokih društvenih podjela.
Osjećaj da su društvene mreže preplavljene agresijom i mržnjom možda je više posljedica algoritama nego same stvarnosti. Novo istraživanje objavljeno u časopisu PNAS Nexus dokazuje da samo mali broj korisnika stvara većinu toksičnog sadržaja, ali se taj sadržaj vidi i dijeli nesrazmjerno često zbog načina na koji funkcioniraju sistemi preporuka.
Emocionalno nabijene i polarizirajuće objave generišu više reakcija, pa ih algoritmi češće ističu u našim početnim prikazima (feedovima). Rezultat je začarani krug u kojem tehnologija diže sadržaj koji izaziva bijes, dok korisnici stječu utisak da su svi učesnici u online prostoru sukobljeni. U stvarnosti, manje od 10 % korisnika redovno objavljuje štetan sadržaj, dok većina ostaje pasivna ili neutralna.
Kada su učesnici istraživanja upoznati sa stvarnim omjerom toksičnih i normalnih objava, njihova percepcija internetske kulture postala je znatno pozitivnija.
Istraživači su izveli jasan zaključak: percepcija toksičnosti je često proizvod tehnoloških mehanizama isticanja i širenja emocija, a ne odraz ponašanja većine korisnika. Razumijevanje ove razlike ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja u digitalnom dobu.