Iako svi rođendan slavimo istog dana svake godine, nova naučna studija pokazuje da naši organi ne stare jednakim tempom – a posebno mozak može biti ključni pokazatelj koliko dugo ćemo živjeti.
Tim istraživača sa Univerziteta Stanford analizirao je uzorke krvi više od 44.000 ljudi iz britanske zdravstvene baze podataka, starosti između 40 i 70 godina. Koristeći sofisticiranu analizu proteina u krvi, izračunali su biološku starost 11 ključnih organa, uključujući mozak.
Rezultati su bili zapanjujući: što je mozak stariji u odnosu na hronološku dob osobe, to su šanse za preranu smrt veće.
''Mozak je čuvar dugovječnosti'', poručuje neuroznanstvenik Tony Wyss-Coray sa Stanforda.
''Ako imate star mozak, veća je vjerovatnoća da ćete ranije umrijeti. Ako imate mlad mozak, vjerovatno ćete živjeti duže.''
Mozak kao najvažniji pokazatelj dugovječnosti
Iako su svi organi igrali ulogu, upravo je mozak pokazao najjaču povezanost s dugovječnošću. Istraživači su otkrili da osobe sa "ekstremno ostarjelim" mozgom (u najstarijih 7%) imaju skoro dvostruko veću vjerovatnoću da umru u narednih 15 godina, u poređenju s onima čiji je mozak biološki u skladu s godinama.
S druge strane, oni sa "izuzetno mladolikim" mozgom imali su čak 40% manji rizik od smrti tokom posmatranog perioda.
Stariji mozak – veći rizik od Alzheimera
Studija je pokazala i da su osobe sa starijim mozgom imale 3.1 puta veću vjerovatnoću da razviju Alzheimerovu bolest, dok su one sa mladolikim mozgom imale 74% manji rizik od razvoja ove bolesti.
Ovi podaci upućuju na to da biološka starost mozga može biti snažan indikator ne samo životnog vijeka, već i neurološkog zdravlja.
Šta sve utiče na starenje mozga?
Prethodna istraživanja sugerišu da su siromaštvo, pretilost i fizička neaktivnost među faktorima koji ubrzavaju starenje mozga. Ipak, naučnici upozoravaju da se ne može tvrditi da starenje mozga direktno izaziva smrt – moguće je da bolest ubrzava starenje organa i obrnuto.
Ipak, razumijevanje ovih veza ključno je za pronalazak načina kako da starimo zdravije i živimo duže.
Šta nas čeka u budućnosti?
''Ova metoda bi mogla otvoriti vrata testiranju novih terapija dugovječnosti,'' kaže Wyss-Coray.
''Kako se fokus sužava na ključne organe poput mozga, srca i imunološkog sistema,'' možemo očekivati preciznije uvid u povezanost s bolestima.
Uskoro bi se testovi biološke starosti mogli koristiti kao alat za procjenu rizika i prevenciju, a možda i za produženje života – uz pravu terapiju, u pravom trenutku.