Prije više desetina hiljada godina, tokom perioda kada su anatomski moderni ljudi naseljavali dijelove Evrope i Azije u kojima su živjeli neandertalci, dolazilo je do miješanja populacija, ali dominantno u jednom smjeru, muški neandertalci imali su potomstvo sa ženama koje su bile preci savremenog čovjeka, pokazalo je novo genetsko istraživanje.
Studija, objavljena u časopisu Science, ukazuje da zbog takvog obrasca u današnjem ljudskom genomu nedostaju segmenti neandertalske DNK na X hromozomu, dok su neandertalci imali veći udio DNK modernog čovjeka upravo na tom hromozomu. Prema navodima lista The Guardian, naučnici ocjenjuju da rezultati upućuju na polnu pristrasnost u praistorijskim kontaktima između dvije vrste.
Autor istraživanja, Aleksandar Plat, izjavio je da je uočen jasan obrazac koji potvrđuje ovaj smjer razmjene gena. Analiza je pokazala:
X hromozomi neandertalaca sadrže oko 62 posto više DNK modernog čovjeka u odnosu na njihove ostale hromozome.
Kod savremenih ljudi raspodjela je obrnuta, imamo vrlo malo neandertalske DNK na X hromozomu.
Budući da žene imaju dva X hromozoma, a muškarci jedan (XY), rezultati sugerišu da su muški neandertalci češće imali potomstvo sa ženama ljudske vrste nego obrnuto.
Preci savremenih ljudi i neandertalci razdvojili su se prije oko 600.000 godina, ali su se tokom migracija iz Afrike ka sjeveru povremeno susretali. Danas osobe neafričkog porijekla nose nekoliko procenata neandertalske DNK, dok je kod populacija afričkog porijekla taj udio znatno manji.
Plat je naveo da je najjednostavnije objašnjenje ovakvog obrasca povezano s preferencijama u parenju. Naglasio je da nalazi ne znače nužno da su jedni drugima bili „privlačniji“, već da je ovaj smjer miješanja bio učestaliji ili evolutivno održiviji od drugog. Postoji mogućnost da su muški potomci iz veze muškog čovjeka i ženskog neandertalca bili manje plodni, što bi objasnilo zašto se taj genetski trag izgubio.