“Roj” od desetina hiljada zemljotresa koji je početkom ove godine pogodio grčko ostrvo Santorini pokrenula je rastopljena stijena (magma) koja je tri mjeseca pumpana kroz podzemni kanal, otkrili su naučnici.
Tim je koristio fiziku i vještačku inteligenciju kako bi tačno utvrdio šta je izazvalo više od 25.000 potresa koji su se horizontalno kretali oko 20 kilometara kroz Zemljinu koru.
Svaki od tih potresa poslužio je kao “virtuelni senzor”, a zatim je AI analizirala obrasce povezane s njima.
Jedan od vodećih istraživača, dr Stephen Hicks sa UCL-a, kaže da bi kombinacija fizike i mašinskog učenja na ovaj način mogla pomoći u predviđanju erupcija vulkana.
Seizmička aktivnost počela je u januaru 2025. ispod grčkih ostrva Santorini, Amorgos i Anafi. Ostrva su iskusila desetine hiljada zemljotresa, od kojih su mnogi bili jači od 5.0 stepena i jasno su se osjetili.
Mnogi turisti su pobjegli, a lokalno stanovništvo strahovalo je da bi podvodni vulkan Kolumbo mogao eruptirati ili da je ovo uvod u veliki zemljotres poput razornog potresa jačine 7.7 koji je pogodio ovo područje 1956. godine.
Naučnici su, u studiji objavljenoj u časopisu Science, napravili 3D mapu područja oko Santorinija. Zatim su mapirali obrasce svakog potresa i način na koji se naprezanje širilo kroz koru. Ovo je rezultiralo detaljnim modelom onoga što je pokrenulo višemjesečni seizmički roj.
Tim je otkrio da je događaj uzrokovan horizontalnim kretanjem magme ispod Santorinija i vulkana Kolumbo kroz kanal dug 30 km, više od 10 km ispod morskog dna između Santorinija i otoka Anydros.
Procjenjuju da bi količina magme koja se kretala kroz koru mogla ispuniti 200.000 olimpijskih bazena. Te “intruzije magme”, kako se nazivaju, probijale su slojeve stijena i izazvale hiljade potresa.
Glavni autor studije, Anthony Lomax, geofizičar specijaliziran za analizu seizmičke aktivnosti, objasnio je:
“Tremori se ponašaju kao da imamo instrumente duboko u Zemlji — oni nam nešto govore.”
Kad se obrasci zemljotresa ubace u 3D model Zemlje, kaže, podudaraju se savršeno sa modelom koji očekuju kada magma putuje horizontalno.
Za sada, kažu istraživači, izgleda da jeste.
“Magma je ostala vrlo duboko, više od 8 km u kori,” rekao je dr Hicks. “Znamo da magma može brzo uzdići i eruptirati, ali pošto se aktivnost ugasila, gotovo sigurno znamo da se otopljeni materijal zaglavio i ohladio duboko pod zemljom.”
Ali vulkani mogu ostati u fazama dugotrajne nestabilnosti i nepredvidivosti, ponekad godinama, što smo nedavno vidjeli na jugozapadu Islanda.
Naučnici kažu da bi kombinacija AI i fizikalnog modeliranja kretanja Zemljine kore mogla revolucionirati nadzor i prognozu vulkanske aktivnosti te spasiti živote u seizmički aktivnim područjima.
“Na kraju, ovo bi se moglo koristiti kao alat za prognoziranje,” rekao je dr Hicks.
Kad god vidimo klaster zemljotresa, “to su podaci koji nam mogu otkriti najvjerovatniji uzrok.”