Sve popularniji zaslađivači možda ipak nisu bezopasni, nova istraživanja povezuju ih s oštećenjem moždanih ćelija i povećanim rizikom od moždanog udara.
Iako su godinama promovirani kao „zdrava alternativa šećeru“, nova istraživanja sve glasnije upozoravaju da zaslađivači mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje mozga.
Od proteinskih pločica do energetskih napitaka, eritritol se godinama smatrao sigurnom zamjenom za šećer. No, novo istraživanje američkih znanstvenika sugerira da ovaj sveprisutni zaslađivač može tiho narušavati krvno-moždanu barijeru, jednu od najvažnijih zaštitnih linija tijela, što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje srca i povećati rizik od moždanog udara.
Studija Univerziteta Colorado pokazala je da eritritol može oštetiti stanice krvno-moždane barijere, koja inače sprječava prolazak štetnih tvari u mozak, a istovremeno propušta hranjive tvari. Znanstvenici su stanice izložili količinama eritritola kakve se pojavljuju u krvi nakon konzumiranja gaziranih pića zaslađenih tim spojem. Rezultat je bio lančani niz oštećenja stanica, što može učiniti mozak ranjivijim na stvaranje krvnih ugrušaka, glavnog uzroka moždanog udara.
Istraživači su primijetili da eritritol izaziva oksidativni stres, preplavljujući stanice štetnim molekulama slobodnih radikala, dok istovremeno smanjuje prirodnu antioksidativnu zaštitu tijela. Taj dvostruki napad ugrožava normalno funkcioniranje stanica, a u nekim slučajevima dovodi i do njihove smrti.
Posebno zabrinjava utjecaj na krvne žile i njihovu sposobnost regulacije protoka krvi. Zdrave žile šire se kada organima treba više krvi, naprimjer tokom tjelesne aktivnosti, i sužavaju kada je potreba manja. Studija je pokazala da eritritol narušava ovaj sistem, smanjujući proizvodnju dušikovog oksida i povećavajući endotelin-1. Posljedica su opasno sužene krvne žile, što može mozgu uskraćivati kisik i hranjive tvari – poznat znak rizika za ishemijski moždani udar.
Još alarmantnije, eritritol se pokazao kao saboter prirodne zaštite od krvnih ugrušaka. Istraživanje je pokazalo da ovaj zaslađivač može blokirati prirodni mehanizam razgradnje ugrušaka, čime povećava rizik od njihovog širenja u krvotoku. Nalazi se podudaraju s ranijim studijama na ljudima koje su pokazale da visoke razine eritritola u krvi udvostručuju rizik od srčanog ili moždanog udara.
Ipak, naučnici upozoravaju da istraživanje ima ograničenja. Eksperimenti su rađeni na izoliranim stanicama u laboratorijskim uvjetima, a ne na cijelim krvnim žilama. Ćelije se u tijelu mogu ponašati drugačije, pa će za konačne zaključke trebati napredniji modeli koji bolje oponašaju stvarnu fiziologiju.
Važno je napomenuti da eritritol zauzima posebno mjesto među zaslađivačima. Za razliku od aspartama ili sukraloze, riječ je o šećernom alkoholu, spoju koji tijelo prirodno proizvodi u malim količinama. Zbog te klasifikacije eritritol nije bio obuhvaćen nedavnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije koje obeshrabruju korištenje umjetnih zaslađivača za regulaciju tjelesne težine.
Proizvođači hrane rado koriste eritritol jer se ponaša slično šećeru – daje oko 80% njegove slatkoće, ali bez intenzivnog umjetnog okusa i s manje kalorija. Zato se nalazi u tisućama proizvoda, osobito u „sugar-free“ i „keto-friendly“ linijama.
Regulatorne agencije poput Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i američke FDA do sada su odobravale eritritol kao siguran za konzumaciju. No, novi rezultati pridružuju se sve većem broju dokaza da čak i prirodne zamjene za šećer mogu nositi neočekivane zdravstvene rizike.
Za potrošače to otvara važna pitanja o ravnoteži: s jedne strane zaslađivači poput eritritola mogu pomoći u kontroli težine i prevenciji dijabetesa, ali s druge strane, redovna konzumacija možda slabi zaštitne mehanizme mozga i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Stručnjaci naglašavaju da je upravo to izazov suvremene nutricionistike, razumjeti dugoročne učinke novih dodataka prehrani koji su postali sveprisutni. Dok eritritol može pomoći u izbjegavanju štetnog utjecaja pretjerane konzumacije šećera, njegova potencijalna uloga u narušavanju krvno-moždane barijere otvara ozbiljna pitanja.
Naučnici stoga nastavljaju istraživati ove zabrinjavajuće veze, a potrošačima se preporučuje oprez. Čini se da nijedan zaslađivač možda nije u potpunosti bez rizika.