Let američke privatne firme Space-X označio je kraj monopola - Rusi više nisu jedini koji šalju kozmonaute na ISS, što bi, misle stručnjaci, trebalo potaknuti preispitivanje ruskog svemirskog programa.
Nova kapsula Space-X koja je u subotu poletjela s Floride, u Sjedinjenim Državama, u nedjelju je bez teškoća pristala na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) nakon 19 sati leta.
Ovo je prva takva misija nakon 2011. kada su Amerikanci prestali letjeti na ISS i ruskim raketama Sojuz, sigurnijima i jefinijima, prepustili letove u svemir s ljudskom posadom.
Astronauti u ISS-u su devet godina polijetali s ruskog kozmodroma u Bajkonuru nakon obuke u Rusiji i učenja Puškinova jezika.
Ruska svemirska agencija Roskosmos "pozdravila" je polijetanje broda SpaceX-a a njezin izvršni direktor za letove s ljudskom posadom Sergej Krikaljov ocijenio je da će "nam uspjeh ove misije pružiti nove prilike".
"Trampolin funkcionira", našalio se na konferenciji za medije u nedjelju osnivač SpaceX-a Elon Musk, u duhovitoj primjedbi namijenjenoj direktoru Roscosmosa.
Dmitrij Rogozin, rekao je 2014., u vrijeme kada je Moskva prijetila prekidom saradnje s Washingtonom u svemirskom programu, da bi NASA "trampolinom" mogla slati svoje astronaute na ISS.
Muskova je primjedba zapalila ruske društvene mreže na kojima su objavljeni mnogi "memovi" i poruke u kojima su se korisnici narugali Rogozinu.
Zbog takvih reakcija oglasio se i glasnogovornik agencije: "Zaista ne razumijemo histeriju zbog uspješnog lansiranja kapsule Crew Dragona", napisao je na Twitteru Vladimir Ustimjenko. "Dogodilo se što se davno trebalo dogoditi", rekao je.
Ustimjenko je usto najavio da će Rusija ove godine testirati "dvije nove rakete" a "iduće godine" će nastaviti svoj Mjesečev program.
Roscosmos je svaki let na ISS naplaćivao NASA-i oko 80 miliona dolara, što mu je donosilo znatnu finansijsku korist.
Bude li Space-X ubuduće prevozio američke astronaute, "godišni gubitak mogao bi premašiti 200 miliona dolara, što je golem iznos za Roscosmos i za njegov proračun koji je oko dvije milijarde", rekao je Andrej Jonjin, stručnjak u svemirskoj akademiji Ciolkovski u Moskvi.
Osim toga, letovi Space-X mogli bi potaknuti "buđenje" ruskog svemirskog sektora koji je u "puno gorem stanju nego što to priznaju čelnici", dodaje Jonjin.
Iako je Moskva prije deset godina lansirala većinu letjelica u orbitu, danas to više nije slučaj jer su tu kineske rakete i SpaceX.
"Dok smo gubili lansirno tržište Roscosmos je govorio da je sve uredu jer smo jedini koji šaljemo ljude na stanicu. Sada su izgubili i taj argument", istaknuo je Jonjin.
Sektor i dalje trpi zbog korupcije o kojoj svjedoče skandali u vezi s izgradnjom novog kozmodroma Vostočni na ruskom Dalekom istoku.
Usto, zbog nedostatka novca i stvarne političke volje, u njemu nema inovacija. Ruski program je usmjeren na usavršavanje "sovjetskih tehnologija", podsjeća Andrej Jonjin.
Razvoj privatnih kompanija kao što je Space-X koji planira osvojiti Mars, najavljuje tehnološki skok koji će biti teško dostići.
Da bi Rusija ostala u utrci, Jonjin predlaže da strategiju utvrdi neovisno tijelo u kojemu će biti glavni faktori ruskog svemirskog sektora.
"Američki predsjednik (Donald) Trump je obnovio Nacionalno vijeće za svemir kako bi postavio te političke ciljeve. Nama treba ista stvar", rekao je Jonjin.
Promatrači ipak primjećuju nedostatak volje ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je očito više usredotočen na razvoj vojne sile, napose hipersoničnih visokotehnoloških raketa.
"Svemirski program nije jedini koji Putinu omogućuje da pokaže moć zemlje", zaključuje novinar koji prati svemirski sektor Vitalij Jegorov.
