Čuvat će se Karahasanova djela u otvorenoj sehari sa djelima Goethea, Hajjama i pisaca i umjetnika koji su razumjevali źivot, ljubav i snove i Istoka i Zapada, napisao je u povodu smrti Dževada Karahasana, velikog bh. književnika, direktor Festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahić.
Spahić navodi da je sa nevjericom primio vijest o Karahasanovoj smrti.
"U Teatru naše mladosti, Amfiteatru Doma mladih pisali smo Manifest o pozorišnoj umjetnosti.
Znali smi ispijati natenane i salep i smreku, kod Sebilja opijeni poetikom prostora Starog grada. Bilo je to vrijeme kada stihovi Hajjama u Morića hanu nisu bili prekrivani ćilimima iz Perzije.
Sa Karahasanom smo u Sarajevu sa nestrpljenjem dočekali premijeru njegove predstave "Kralju ipak ne sviđa se gluma" na Sarajevskoj zimi", prisjeća se Spahić.
Godinama su zajedno pripremali dramski repertor Festivala koji je uspostavio novi ritam života grada iz "naše arkadijske, Austrijske kuće".
"Vraćali smo se tada svom dijalogu o etici i estetici i putu od i do istine, nasem Manifestu. Isto to činili smo i kada smo se sastajali i rastajali u opsjednutom gradu, kao i u Narodnom pozorištu kada smo sarađivali i pripremili sa njegovim prevodom i predgovorom prvo IPC izdanje djela "Woyzeck", "Leonce i Lena" i "Dantonova smrt" George Buchnera izvedena na sceni sa čudesnim glumcima Kuće na obali. U svim vremenima i okolnostima druženja sa nama je bila spisateljica Dragana Tomašević, izuetno senzibilna, plemenita saputnica Dževada Karahasana", navodi Spahić.
Kako ističe, Bosna i Hercgovina, Evropa i svijet humaniji su nakon čitanja djela pisca koji zna da odgoneta "Što pepeo priča".
"Baština Karahasana je posvećenost studenata njegovom radu na univerziretima, interes književne kritike i potreba čitalaca za knjigama koje potpisuje. Lahka ti zemlja, dragi prijatelju Dževade", piše Spahić.
