Naučnici su dugo vjerovali da su praistorijski narodi kroz visoke planine samo prolazili, ali nova otkrića iz Pirineja govore drugačije.
Prije oko 5.500 godina ljudi su se penjali do Pećine 338 na visini većoj od 2.200 metara kako bi prikupljali malahit i dobijali bakar, i to su radili stoljećima. Arheolozi su pronašli brojne ognjišta s tragovima spaljenog zelenog minerala, što ukazuje na ranu obradu rude.
Otkriveni su i ljudski ostaci, uključujući kost prsta i mliječni zub djeteta, što otvara mogućnost da je pećina imala i pogrebnu ulogu. Uz to, pronađen je i nakit, privjesci od školjke i zuba mrkog medvjeda, koji ukazuju na simboliku i veze među zajednicama.
Istraživanja pokazuju da su ljudi ovo mjesto posjećivali kroz dobro organizirane ekspedicije tokom gotovo 2.000 godina, čime se ruši ranija teorija da se na velikim visinama nisu dugo zadržavali.
Iako Pećina 338 nije bila stalno naselje, očito je imala veliki značaj. Naučnici očekuju nova otkrića, jer iskopavanja još nisu završena.