Nova studija objavljena u časopisu Anthropology PLOS One pokazala je da su neandertalci imali znanje i vještine za liječenje zuba mnogo prije modernih ljudi.
Istraživanje koje je predvodila Alisa Zubova otkrilo je kutnjak neandertalca iz pećine Chagyrskaya Cave star oko 59.000 godina, na kojem su pronađeni tragovi namjernog bušenja radi liječenja infekcije.
Naučnici su otkrili duboku rupu u zubu koja dopire do pulpe, a eksperimenti na ljudskim zubima pokazali su da su slični tragovi mogli nastati bušenjem oštrim kamenim alatom, kakav je pronađen u istoj pećini.
Istraživači smatraju da je riječ o najstarijem dokazu stomatološkog zahvata na svijetu, čak 45.000 godina starijem od dosad poznatih primjera liječenja zuba kod Homo sapiens.
"Ovo otkriće mijenja naše shvatanje razvoja medicine i pokazuje da invazivni zahvati nisu bili karakteristični samo za moderne ljude", izjavio je dentalni antropolog Gregorio Oxilia.
Naučnici vjeruju da je zahvat bio veoma bolan, ali je vjerovatno pomagao u ublažavanju infekcije i bola uklanjanjem oštećenog dijela zuba. Tragovi trošenja pokazuju da je neandertalac nastavio koristiti zub i nakon tretmana, što ukazuje da je procedura bila uspješna.
Otkriće dodatno potvrđuje da neandertalci nisu bili primitivni kako se nekada mislilo. Nova istraživanja pokazuju da su bili vješti lovci, pravili alat i liječili jedni druge sofisticiranim tehnikama.