Dvije sedmice nakon napada na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je pokrenuo iznenadni napad na svoju "voljenu agenciju" - Federalnu sigurnosnu službu (FSB), čije je vodstvo stavljeno u kućni pritvor, pišu ruski istraživački novinari Irina Borogan i Andrej Soldatov, osnivači Agentura.ru, koja prati aktivnosti ruske tajne službe.
Na meti je bila peta služba FSB-a, glavna ruska obavještajna služba čije je vodstvo stavljeno u kućni pritvor, navode autori u članku za cepa.org, pozivajući se na svoje izvore.
Njegov načelnik, general-pukovnik Sergej Beseda i njegov zamjenik u kućnom su pritvoru pod optužbom za zloupotrebu operativnih sredstava namijenjenih subverzivnim aktivnostima i pružanje loših obavještajnih podataka uoči ruske invazije, zbog čega je ruska vojna operacija u Ukrajini posrnula, prenosi portal Buka.
Prema autorima, ruske su snage naišle na ozbiljne prepreke, ne samo žestok otpor ukrajinskih oružanih snaga, već i snažno jedinstvo stanovništva, uključujući većinu onih koji govore ruski i njihovu snažnu podršku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovoj vladi.
Peta služba FSB-a bila je odgovorna za pružanje obavještajnih podataka Putinu o političkim događajima u Ukrajini prije invazije. Bojeći se Putinove reakcije, odjel FSB-a predsjedniku je navodno prenio informacije koje je htio čuti.
Beseda i njegovi saradnici u Petoj službi, službeno poznatoj kao Služba za operativne informacije i međunarodne odnose, nadziru odnose sa stranim partnerima, uključujući Amerikance.
Unutar njega je zloglasni Odjel za operativne informacije (DOI), koji je u biti FSB-ova strana obavještajna služba. FSB je dobio pravo obavljanja operacija u inozemstvu krajem 1990-ih kada je Putin postao direktor Federalne službe sigurnosti. Formirano je nova direkcija sa zadaćom špijuniranja posebice najbližih susjeda Rusije. U to vrijeme, autori ovog članka počeli su pratiti aktivnosti ove jedinice FSB-a, izvještavajući o njenim aktivnostima za ruske i međunarodne medije.
Kada su narodne pobune poznate kao "obojene revolucije" počele rušiti režime u postsovjetskim republikama, direkcija je imala zadatak promovirati političare naklonjene Kremlju kako bi te zemlje zadržale u sferi utjecaja Rusije. Godine 2004. direkcija je postala punopravni odjel (DOI), što je istaknulo njegovu važnost u očima Kremlja.
Beseda je ubrzo postao šef DOI-ja, budući da je prethodno radio u odjelu FSB-a koji je nadzirao administraciju predsjednika, gdje je uspostavio izvrsne veze. Bilo je primjetno da su dužnosnici DOI-ja putovali u Bjelorusiju, Moldaviju i Abhaziju, otcijepljenu regiju u Gruziji čiju je separatističku pobunu podržavao Kremlj. Tamo su špijunirali i pokušali utjecati na lokalnu politiku.
Ali Ukrajina je uvijek bila jedna od ključnih meta za DOI, piše portal Buka. U junu 2010. spomenuti novinari dobili su informaciju da je pokrenuta web stranica za curenje osjetljivih dokumenata FSB-a. Web stranica je bila hostirana na nazivu domene lubianskaiapravda.com, "Istina o Lubjanki (zgrada sjedišta FSB-a)". Naravno, stranica je sadržavala mnoštvo iznimno osjetljivih dokumenata, poput izvješća o uspješnim DOI operacijama, poslanih izravno Putinu.
Većina ih je imala potpis general-pukovnika Besede. Među dokumentima je bio i jedan koji je krivotvoren kako bi se potkopao odnos između Ukrajine i Turkmenistana; bilo je to lažno izvješće ukrajinskih sigurnosnih službi koje sugerira da je Kijev financirao turkmensku opoziciju. Izvješće DOI-a procurilo je u ukrajinske medije, a glavna ruska strana obavještajna služba (SVR) progutala je mamac i opisala ga kao autentičan u pismu Kremlju - dokaz, kako je Beseda oduševljeno izvijestio, da je njegova ruska obavještajna služba prevarila drugu rusku obavještajnu službu.
Gore navedeno tek dolazi: u aprilu 2014. ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova poslalo je zahtjev ruskom kolegi da istraži Besedu. U njemu se navodi da je časnik FSB-a bio u Ukrajini od 20. do 21. februara te godine, tokom revolucije na trgu Majdan, kada je ubijeno na desetke nenaoružanih demonstranata. Ukrajinska vlada smatrala je važnim razgovarati s njim "u sklopu pretkrivične istrage o kaznenom postupku za zločine počinjene tokom masovnih događaja u Kijevu u to vrijeme". FSB je potvrdio da je Sergej Beseda tih dana doista bio u Kijevu.
Međutim, tvrdi se da je on bio tamo kako bi utvrdio je li ruska ambasada adekvatno zaštićena, što je verzija koju je vrlo malo Ukrajinaca prihvatilo. Beseda je na popisu sankcija SAD-a i Evropske unije od 2014. godine. FSB je "uključen u financiranje i podršku separatističkim aktivnostima na Krimu i istočnoj Ukrajini", navodi se u priopćenju američkog Ministarstva financija. Peti servis je unatoč skandalu ostao neoštećen. Beseda i njegovi ljudi ostali su zaduženi za opskrbu obavještajnih podataka o Ukrajini, razvoj terenskih resursa i provođenje subverzivnih operacija.
