Narodna skupština bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska usvojila je 10. decembra pet zaključaka o prijenosu nadležnosti s državnog nivoa. Tiču se Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tvrde da je riječ o „vraćanju“ nadležnosti, piše RSE.
To nije u skladu s Ustavom BiH, kojim su definirane nadležnosti države i obaveza entiteta da nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je Ustav dio, nastavi s prijenosom nadležnosti.
Ustav kaže da oba entiteta moraju biti suglasna da bi se nadležnosti prenijele na državni nivo ili formirale državne institucije. Mogućnost mijenjanja zakona o državnim institucijama ima isključivo Parlament BiH i visoki predstavnik.
Nije prvi put da u RS-u povlače slične poteze.
JUNI 2009 VISOKI PREDSTAVNIK VALENTIN INZKO UKINUO ZAKLJUČKE NSRS-A
Bivši visoki predstavnik u BiH ukinuo je 2009. zaključke NSRS-a u vezi s prijenosom nadležnosti.
Narodna skupština RS-a 14. maja 2009., usvojila je informaciju i zaključke da je u 68 slučajeva došlo do prijenosa ili preuzimanja nadležnosti s institucija entiteta na institucije BiH. Narodna skupština tada je konstatirala da je samo u tri slučaja dala suglasnost.
Skupština je usvojila zaključak da je prijenos nadležnosti učinjen nametnutim odlukama. Ocijenila je potpuno neprihvatljivim dalji prijenos nadležnosti na prisilan i nedemokratski način. Zatražila je da se za neustavno prenesene nadležnosti, pokrenu postupci izmjena i dopuna ranije donesenih zakona.
U zaključcima se govori o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH. Ovo tijelo je formirano 2004. na osnovu Zakona koji je usvojio Parlament BiH.
Godine 2009. NSRS je ustvrdila da prilikom formiranja VSTV-a nisu sačuvani utjecaji entiteta. Tada je usvojen i zaključak kojim se od visokog predstavnika traži da se odrekne korištenja bonskih ovlaštenja.
Zatraženo se i da se stave van snage odluke visokog predstavnika o smjenama većeg broja osoba. Sve ove zaključke Valentin Inzko proglasio je nevažećim.
APRIL 2011 ODUSTAJANJE OD REFERENDUMA O AUTORITETU DRŽAVNOG PRAVOSUDNOG SISTEMA
Dodik je nakon sastanka s visokom predstavnicom EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, u maju 2011. godine, odustao od referenduma.
Planirano je da se na prvom referendumu u RS-u građani izjasne o ovom pitanju: Podržavate li zakone koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, posebno zakone o bosanskom državnom sudu i tužiteljstvu?
Visoki predstavnik Valentin Inzko dao je Miloradu Dodiku sedam dana da povuče odluku ili će u suprotnom iskoristiti bonske ovlasti, poništiti odluku i nametnuti sankcije zvaničnicima RS-a. Iz RS-a je tada zaprijećeno da će blokirati rad državnih institucija.
DECEMBAR 2016 USTAVNI SUD PROGLASIO NEUSTAVNOM ODLUKU RS-A O REFERENDUMU O DANU REPUBLIKE
Po zahtjevu Bakira Izetbegovića i drugih zastupnika u državnom i federalnom parlamentu, Ustavni Sud je donio presudu kojom se utvrđeno da Odluka o raspisivanju republičkog referenduma od 15. jula 2016. godine nije u suglasnosti s Ustavom BiH. U odluci Suda navedeno je i da se poništavaju rezultati referenduma održanog 25. septembra 2016. godine.
Na neustavnom referendumu u septembru 2016, više od 99 posto izašlih glasača, , na pitanje - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?" odgovorilo je sa "Da".
NOVEMBAR 2017 NARODNA SKUPŠTINA RS-A SUSPENDIRALA SVOJU ODLUKU O REFERENDUMU O SUDU I TUŽITELJSTVU BIH.
Skupština RS-a usvojila je Odluku o stavljanju van snage Odluke o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH zbog nepostojanja općeg političkog konsenzusa za njegovo sprovođenje
Dvije godine ranije, tokom 2015., Skupština je usvojila Odluku da će referendum biti proveden u roku od 50 dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske. Odluka je podrazumijevala da građani odgovore na pitanje o tome da li bi Sud BiH trebao imati nadležnost nad građanima u entitetu RS. Konkretno pitanje je ovako planirano: „Podržavate li neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnuti zakon o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i provedbu njihovih odluka na teritoriji Republike Srpske?"
U reakcijama na najave referenduma reagirali su i visoki predstavnik u BiH, Vijeće za provedbu mira (PIC), ambasade EU i Sjedinjenih Američkih Država u sličnim reakcijama naveli da najavljeni referendum može predstavljati temeljno kršenje mirovnog sporazuma iz 2015.
MART 2019 USTAVNI SUD BIH PONOVNO PROGLASIO NEUSTAVNIM DAN RS-A
Ustavni sud BiH ponovno proglasio neustavnim Dan RS-a
FEBRUAR 2020 USTAVNI SUD BIH PROGLASIO NEUSTAVNIM ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU RS-A
Sedam delegata Vijeća naroda RS-a zatražilo je ocjenu ustavnosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a. Ustavni sud je odlučio da se poljoprivredno zemljište entiteta smatra imovinom BiH, suprotno od odluke Skupštine RS-a, krajem 2019. godine.
FEBRUAR 2020 SKUPŠTINA USVOJILA INFORMACIJU U VEZI S "ANTIDEJTONSKIM DJELOVANJEM USTAVNOG SUDA BIH"
Skupština usvojila Informaciju u vezi s "antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH" Ova informacija usvojena je nakon odluke Ustavnog suda o zemljištu. Zastupnici nisu proveli usvojenu informaciju niti zaključke obustavi rada predstavnika RS-a u organima BiH.
Bojkot državnih institucija predstavnika RS-a počeo je u ljeto 2021., nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio izmjene i dopune Krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih zločina koji su dokazani na međunarodnom ili Sudu BiH.
MART 2021 SKUPŠTINA USVOJILA ZAKLJUČKE U VEZI S VISOKIM PREDSTAVNIKOM
U usvojenim zaključcima zadužuje se Vlada RS-a da formira međunarodni pravni tim s ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika. Ova entitetska institucija je ustvrdila da su kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat. Konstatovano je da prestaje potreba i za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.
Prema Ustavu BiH, o ukidanju institucije OHR-a u BiH odlučuje isključivo Upravni odbor Vijeća za provedbu mira.
Ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Dejtonskog sporazuma, ali i rezolucije Vijeća sigurnosti, odnosno međunarodnog prava i ne podliježu preispitivanju bosanskohercegovačkih vlasti, uključujući NRSR.
Vijeće sigurnosti UN-a je početkom novembra produžilo mandat misiji EUFOR-a, pa zaključak koji se odnosi na prestanak potreba za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, nije zaživio.
JULI 2021 SKUPŠTINA USVOJILA ZAKON O NEPRIMJENJIVANJU ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA O ZABRANI NEGIRANJA GENOCIDA
Iz Ureda visokog predstavnika više puta je ponovljeno da Krivični zakon BiH, kao i izmjene koje se odnose na zabranu negiranja genocida, ali i drugih zločina koji su dokazani na međunarodnom ili Sudu BiH, vrijedi na teritoriji cijele BiH.
OKTOBAR 2021 SKUPŠTINA USVOJILA ZAKON O LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM SREDSTVIMA KOJI PREDVIĐA OSNIVANJE AGENCIJE ZA LIJEKOVE RS-A
Ovaj zakon je predmet istrage državnog tužiteljstva.
Ustavom je definirano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo. Usvajanje entitetskog zakona o lijekovima osudile su i Sjedinjene Američke Države (SAD) te Europska unija (EU).
