Region

SPP spreman za saradnju s Vučićem, za SDA Sandžaka prioritet borba protiv “velikosrpske politike aktuelnog režima”

Manjinske stranke i koalicije imat će u novom sazivu srbijanske skupštine ukupno 13 poslanika koji će predstavljati bošnjačku, mađarsku i hrvatsku nacionalnu zajednicu, dok Albanci i Romi neće imati svojih predstavnika u parlamentu, javlja Anadolu Agency (AA).

Za razliku od ostalih političkih organizacija koje nisu okupljene oko manjinskih nacionalnih programa, manjinskim strankama i koalicijama u Srbiji nije neophodno da osvoje tri odsto glasova birača da bi prešle cenzus, već je potrebno da pređu takozvani prirodni prag, što znači da pri uobičajenoj izlaznosti na izborima moraju da osvoje približno 11.000 glasova.

Preliminarni rezultati

Prema preliminarnim rezultatima izbora u Srbiji održanih 3. aprila, sa 99,3 odsto obrađenih biračkih mjesta, prirodni prag su uspjele da pređu lista "Muftijin amanet" koja je osvojila nešto manje od 36.000 glasova i imat će tri poslanika, i Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka koja je osvojila blizu 20.500 glasova i imat će dva poslanika.

Okosnicu liste "Muftijin amanet" čini Stranka pravde i pomirenja (SPP) muftije Muamera Zukorlića, koji je preminuo nekoliko mjeseci pre raspisivanja izbora i po kome je lista i dobila ime.

Na čelu SPP, koja sjedište ima u Novom Pazaru, muftiju Zukorlića je nakon smrti naslijedio njegov sin, diplomirani teolog Usame Zukorlić, koji je bio i nosilac liste "Muftijin amanet" i koji će po svemu sudeći biti i narodni poslanik.

Nakon što je postalo jasno da će "Muftijin amanet" ući u Skupštinu Srbije, Zukorlić je istakao da je spreman da se odazove eventualnom pozivu da učestvuje u formiranju nove Vlade Srbije.

Zukorlić je rekao i da je spreman za nastavak "korektne saradnje" sa Srpskom naprednom strankom (SNS) srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u vezi sa realizacijom velikih infrastrukturnih projekata u Sandžaku i otklanjanjem "višedecenijskih nepravdi prema bošnjačkom narodu, na polju popravljanja položaja svih nacionalnih zajednica u Srbiji i suštinskom pomirenju između bošnjačkog i srpskog naroda".

Ukoliko ne budu odustali od kandidature, listu "Muftijin amanet" će u Skupštini Srbije predstavljati i drugi i treći na listi - univerzitetski profesor iz Novog Pazara Jahja Ferhatović i pravnik Zaim Redžepović iz Tutina.

Poslanici SDA Sandžaka bi, prema rasporedu kandidata na listi, trebalo da budu novopazarski profesor Enis Imamović, koji je prvi put u Skupštinu Srbije ušao nakon izbora 2012. godine, i diplomirana pravnica iz Tutina Selma Kučević, koja je bila poslanica i u prošlom sazivu Skupštine.

Pristupanje NATO-u

Na početku izborne kampanje, Imamović je rekao da je prioritet SDA Sandžaka suprostavljanje "velikosrpskoj politici aktuelnog režima" i naveo da ta stranka trajno rješenje vidi u pristupanju svih država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i NATO-u.

Objasnio je da SDA Sandžaka u tome vidi "sigurnost za biološki i politički opstanak bošnjačkog naroda" i naglasio da će SDA Sandžaka nastaviti da insistira "na priznavanju i osudi genocida u Srebrenici" i usvajanju rezolucije o genocidu u Skupštini Srbije.

Prirodni prag prešli su još i Savez vojvođanskih Mađara (SVM), koji je osvojio nešto više od 60.000 glasova i imat će šest poslanika u Skupštini, i lista "Zajedno za Vojvodinu", koja je osvojila nešto više od 24.000 glasova i imat će dva poslanika.

Budući da bi koaliciji oko SNS, koja je prema preliminarnim rezultatima osvojila 120 mandata, saradnja sa šest poslanika SVM bila dovoljna za tijesnu većinu u Narodnoj skupštini Srbije, koja ima ukupno 250 poslanika, u javnosti se spekuliše da bi upravo SNS i SVM mogle da budu osnova nove skupštinske većine.

Među prvih 120 kandidata koalicije oko SNS nalazi se sedam kandidata Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) Rasima Ljajića, jednog od najiskusnijih bošnjačkih političara i nekadašnjeg potpredsjednika Vlade Srbije i ministra trgovine, turizma i telekomunikacija.

Manje poslanika

Ljajić nije bio među kandidatima za poslanike koalicije oko SNS, a iz SDPS Sandžak bi trebalo da predstavljaju doktor medicine iz Novog Pazara Muamer Bačevac i politikolog iz Priboja Jasmin Hodžić.

Poslanici će biti i član SNS Krsto Janjušević i visokopozicionirana članica Socijalističke partije Srbije Dijana Radović, oboje iz Priboja, što znači da bi u novom sazivu kupštine Sandžak trebalo da predstavlja ukupno devet poslanika, četiri manje nego u prethodnom sazivu.

Listu SVM predvode potpredsjednik te stranke i predsjednik Skupštine Subotice Balint Pastor i Elvira Kovač koja je u prošlom sazivu bila potpredsjednica Skupštine Srbije.

Listu "Zajedno za Vojvodinu" predvode predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov i advokat Aleksandar Olenik, poznat kao oštar kritičar Srpske pravoslavne crkve.

Manjinske stranke i liste koje nisu uspjele da pređu prirodni prag su albanske Alternativa za promene i Koalicija Albanaca Doline, Romska partija i Ruski manjinski savez.

Iako su u prošlom sazivu Skupštine Albanci sa juga Srbije imali tri poslanika, na ovim izborima nisu uspjeli da osvoje nijedan poslanički mandat upravo zbog toga što su nastupali u dvije odvojene liste.

Koalicija Albanaca Doline osvojila je nešto više od 9.500 glasova, a Alternativa za promjene nešto više od 3.000, što znači da bi prešle prirodni prag da su se udružili u jednu listu.

Razlog za ovakvo nejedinstvo, mišljenje je albanskog dijela javnosti u Srbiji, trebalo bi tražiti u tome što je političarima bio važniji raspored na listi kandidata za poslanike od interesa albanske nacionalne manjine, pa je na izbore izašlo svega oko 15 odsto Albanaca.