Ove sedmice Srbija je sa MMF-om dogovorila detalje stand-by aranžmana vrijednog 2,4 milijarde eura. Što je prvi put u posljednjih 10 godina da je Srbija postigla ovakav dogovor sa tom međunarodnom finansijskom institucijom. Dodatno, Vlada Srbije trenutno vodi pregovore sa Svjetskom bankom o novom zaduživanju većem od pola milijarde eura. Javni dug Srbije je 3. novembra iznosio oko 32,6 milijardi eura, što je nešto preko 54 posto BDP-a, pokazuju podaci Uprave za javni dug Srbije, piše Nova.rs. A evo kome sve i koliko Srbija duguje.
Vanjski i unutrašnji dug Srbije
Posljednji presjek napravljen je 30. septembra, kada je sačinjen kvartalni izveštaj. Sva dugovanja su podjeljena u direktne i indirektne obaveze, a u okviru tih kategorija na unutrašnji i vanjski dug.
Tako trenutno po osnovu državnih hartija od vrijednosti emitovanih na domaćem tržištu, što predstavlja komponentu direktnog unutrašnjeg duga Srbija duguje 10,4 milijardi eura. A po osnovu euroobveznica Republike Srbije, što je direktni vanjski dug – 7,3 milijarde eura.
Što se tiče ostalih komponenti unutrašnjeg duga unutar direktnih obaveza koje Srbija ima, situacija je slijedeća: Po osnovu štednih obveznica duguje oko 15,2 miliona eura. Po osnovu stare devizne štednje oko 396 miliona eura. Po osnovu kredita poslovnih banaka za finansiranje projekata oko 190,1 milion eura. Za „ostale obaveze“ Srbija duguje oko 69,4 miliona eura.
Unutar indirektnih obaveza koje Srbija ima, jedina stavka u izvještaju koja predstavlja unutrašnji dug jesu krediti poslovnih banaka i tu je dug 491,4 miliona eura.
Srbija trenutno najviše duguje stranim vladama
Po posljednjem presjeku stanja, Srbija trenutno najviše duguje stranim vladama. Naime, Srbija je na tom polju duguje 2,8 milijardi eura, što spada u direktne obaveze. Plus 11,1 milion eura, što je dio indirektnih obaveza.
Sljedeća na listi je Međunarodna banka za obnovu i razvoj, kojoj Srbija duguje 2,3 milijarde eura. A „trećeplasirana“ je kineska EXIM banka kojoj trenutno duguje 2,2 milijarde eura.
Slijede Evropska investiciona banka, prema kojoj ima i direktne obaveze (1,3 milijarde evra) i indirektne (467 miliona evra). Zatim i Međunarodni monetarni fond kome, prema posljednjem izvještaju Uprave za javni dug Srbije, duguje 1,2 milijarde eura.
Po osnovu kredita poslovnih banaka za finansiranje projekata direktne obaveze iznose 591 milion eura. A indirektne po osnovu kredita poslovnih banaka – 17,2 miliona eura.
Prema Pariskom klubu povjerilaca i Banci za razvoj Vijeća Evrope Srbija ima samo direktne obaveze i one iznose 616,5, odnosno 487,3 miliona eura.
Sljedeća je Evropska banka za obnovu i razvoj, prema kojoj su direktne obaveze Srbije manje od indirektnih – 113 miliona eura u odnosu na 348,3 miliona eura.
Nova tri kredita
Ostale komponente za koje je Srbija dužna, a koje spadaju u direktne obaveze jesu prema Međunarodnom udruženju za razvoj (61 milion eura), Njemačkoj razvojnoj banci (67,7 miliona eura), a tu je i kategorija ostale obaveze koja je „teška“ 371 milion eura.
Što se indirektnih obaveza tiče, tu preostaje da se pomenu dugovi prema Japanskoj agenciji za međunarodnu saradnju (151,4 miliona eura), Njemačkoj razvojnoj banci (88,2 miliona eura), Eurofimi (7,2 miliona eura), Međunarodnom udruženju za razvoj (4,3 miliona eura). A po osnovu ostalih obaveza Srbija duguje 20,8 miliona eura.
Ako se pregovori sa Svjetskom bankom uspešno privedu kraju, Srbija će uzeti dodatna tri kredita. Najveći bi iznosio 400 miliona eura. I bio bi namijenjen za unapređenje ekonomije, društvenog razvoja, smanjenja siromaštva i zelene projekte.
Drugi zajam bi vrijedio 35 miliona eura i bio bi namijenjen za unapređenje tržišta kapitala. A treći kredit, od 75 miliona eura, bio bi namijenjen za reformu financijskog menadžmenta.
Podsjećanja radi, Srbija je ranije ove godine već uzela milijardu dolara zajma od Ujedinjenih Arapskih Emirata.