U betonskoj dvorani beogradskog sajma deseci medicinskih sestara u zaštitnim odijelima daju vakcinu protiv covida-19 mladima i starima, toliko brzo i učinkovito da je Srbija po tome među prvoma u kontinentalnoj Europi.
U zemlji je u gotovo dvije sedmice vakcinisanja pola miliona od ukupno sedam miliona ljudi, što je najviše nakon Britanije, po podacima znanstvene internetske publikacije "Our World in Data".
Bitna razlika je u tome što se ljude vakcinišu kineskom vakcinom koju je proizveo Sinopharm.
Dok vakcinisanje u Evropskoj uniji sporo napreduje, što je izazvalo velike kritike, Srbija ga provodi brzo zahvaljujući ugovorima s kineskim i ruskim proizvođačima. Osim kašnjenja, u EU se pojavio još jedan problem, a to je da neke zemlje odbijaju vakcinisati starije od 65 godina AstraZenecinom vakcinom, tvrdeći da nema dovoljno dokaza da je učinkovito na starijoj populaciji. Hrvatska će, kako je najavljeno, tom vakcinom vakcinisati i starije od 65.
Srbi mogu birati vakcinu, a nude im se Pfizerova i BioNTechova, ruski Sputnik V i Sinopharmova.
No najviše se vakcinišu kineskim pošto je Srbija dobila milion doza sredinom januara.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sebi pripisuje uspješnu kampanju vakcinisanja.
"Pisao sam u oktobru Xi Jinpingu i cijena je drastično snižena", rekao je lokalnim medijima o dogovoru koji je sklopio s kineskim kolegom o nabavi Sinopharmove vakcine.
"Kad vidite cijenu, podignut ćete mi jednoga dana spomenik", dodao je.
Po dolasku u centar za vakcinaciju u glavnom gradu, ljekari pregledavaju pacijente nakon čega odlaze u zonu za registraciju i na cijepljenje. Sve traje svega 15 minuta, ne računajući kratko čekanje nakon vakcinisanja da bi se vidjelo hoće li biti nuspojava.
Mnogi su iznenađeni glatkim odvijanjem kampanje vakcinisanja s obzirom na inače sporu birokratiju.
"Svi su tačno znali što rade, bilo je dosta osoblja, svi su bili ljubazni", kazala je AFP-u poslije vakcinisanja Snežana Krivokapić, 38-godišnja komunikacijska menadžerica.
Osim kineskih vakcina, Srbija je uvezla i više od 30.000 doza Pfizerove i BioNTechove vakcine te 40.000 doza Sputnika V.
Vučić je nedavno najavio da će srpski "prijatelji" poslati još milion doza prije marta, ne ulazeći u pojedinosti.
Jedan provladin tabloid sažeo je to naslovom: "Vučić, Putin i Xi spašavaju Srbiju".
Istovremeno, EU se optužuje da zanemaruje susjede sa zapadnog Balkana po tom pitanju.
Osim Albanije, Srbija je jedina zemlja u regiji koja je započela vakcinaciju zahvaljujući vlastitim dogovorima s farmaceutskim kompanijama.
Druge zapadnobalkanske vlade nisu bile uključene u evropski program podjele vakcina u decembru i još čekaju vakcine koje su im obećane putem UN-ova mehanizma Covax za pomoć siromašnijim zemljama.
Kina je na početku pandemije brzo poslala Srbiji pošiljku maski i druge opreme, što je Srbija naveliko isticala, dok je slična pomoć EU dobila malu pažnju.
Peking i Beograd sve su bliži zadnjih godina, toliko da je Srbija postala ključna odskočna daska za kineske provredne projekte i jačanje utjecaja u Evropi.
Beograd je također od Pekinga dobio niz zajmova za razvoj infrastrukture, pa se srvijanski analitičar Stefan Vladisavljev pita šta je Srbija ponudila u zamjenu za vakcine.
"S obzirom na prirodu njihove saradnje zadnjih deset godina... možemo zaključiti da je Srbija sigurno kalkulirala kako bi osigurala ovu pošiljku", rekao je.
Peking je, pak, motiviran "pozicionirati se kao globalni lider u borbi protiv covida-19", dodao je.
Susjedna Mađarska je jedina država članica EU koja je odobrila i kinesku i rusku vakcinu, objavivši da je naručila pet miliona doza Sinopharmove vakcine.
Premijer Viktor Orban nedavno je pozdravio "inspirativan primjer" Srbije i ocijenio da je zemlja "laboratorija" u kojoj će se vidjeti kako kineska vakcina djeluje.
Sinopharm tvrdi da je njegova vakcina Velo, koje koristi neaktivni virus, 79 posto učinkovita, iako zapadni skeptici upozoravaju na nedovoljnu transparentnost i manjak podataka o kliničkim ispitivanjima.
Dragana Milošević, srbijanska doktorica koja pomaže voditi vakcinaciju u beogradskom sajmu, kaže da bez problema vakcinišu do 2.000 ljudi na dan kineskom vakcinom.
"Do sada nije bilo apsolutno nikakvih nuspojava", kazala je.
Sve više zemalja ne želi starije vakcinisati vakcinom AstraZenece. Francuska, Njemačka, Belgija, Danska, Švedska i neke druge zemlje su odredile dobna ograničenja za vakcinu AstraZenece, koje su razvile englesko-švedska firma AstraZeneca i Univrzitet Oxford, zbog nedostatnih podataka procjene rizika među starijim stanovništvom.
I špansko ministarstvo zdravstva objavilo je u petak da će ograničiti upotrebu vakcine AstraZeneca/Oxford na mlađe od 55 godina, nakon što su druge evropske zemlje navele da će primijeniti slična ograničenja.
Ta odluka je donesena nekoliko sati nakon što je evropski regulator dao zeleno svjetlo za njegovu upotrebu kod starijih osoba svih dobnih grupa.
Prošle sedmice njemačka vlada je navela da ne savjetuje tu vakcinu za starije od 65 godina i ocijenila da još nema dovoljno podataka o njegovoj učinkovitosti za tu dobnu grupu.
Švicarska je pak zatražila "dodatna istraživanja" prije nego što odobri vakcinu.
Italija ga je odobrila, ali je također preporučila upotrebu neke druge vakcine za starije od 55 godina.
Unatoč tome što je više zemalja objavilo preporuke ili odluke da se AstraZenecinom vakcinom ne vakcinišu stariji građani, Hrvatska je objavila da će tom vakcinom vakcinisati i starije.
Vakcina AstraZenece je tek treća koju je odobrila Evropska unija nakon vakcina Pfizer/BioNTecha i Moderne.
