tijesna većina

Srbija: Odbačen prijedlog o zabrani rudarenja litija. Mogući novi protesti

Skupština Srbije u četvrtak je, glasovima vladajuće većine, odbacila prijedlog opozicije da se zabrane daljnja istraživanja i rudarenje litija i bora na cijelom teritoriju države, što bi moglo potaknuti nove prosvjede protivnika eksploatacije tog rijetkog minerala na štetu okoliša.

Nakon četverodnevne rasprave prijedlog je odbačen tijesnom većinom - sa 128 glasova, od 214 nazočnih zastupnika u parlamentu s 250 mjesta, javila je Hina.

Izmjene zakona udruženo je predložilo 86 zastupnika i lijeve i desne opozicije koja se po prvi put ujedinila u protivljenju projektu međunarodne rudarske korporacije Rio Tinto o rudarenju litija u razvijenom poljoprivrednom području Jadra na zapadu Srbije. Za projekt je zainteresirana Evropska unija, napose Njemačka, uz otvorenu podršku pojedinih američkih dužnosnika.

Srbija je 19. jula, na Samitu o strateškim sirovinama u Beogradu, s EU-om potpisala Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Dodatni politički značaj dali su svojom prisutnošću njemački kancelar Olaf Scholz i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

To je promptno potaknulo opoziciju i ekološke aktiviste u namjeri da se, pod parolom "Nećete kopati", suprotstave projektu, upozoravajući da sobom nosi direktnu, dugoročnu i nepopravljivu štetu desecima hiljada lokalnog poljoprivrednog stanovništva, te okolišu - vodi, zemlji, zraku, a neizravno vodotocima u slivu rijeka Drine i Save.

Široku frontu protiv projekta rudarenja litija već duže od dvije godine čine tisuće ekoloških aktivista, građanskih udruga i pokreta, uz podršku opozicije s obje strane političkog spektra. Masovni protesti, koji su na ulice izveli stotine hiljada ljudi, prije dvije godine primorali su srbijansku vladu da ga zaustavi.

Na projekt Jadar stavljena je tačka, rekla je tada premijerka Ana Brnabić, danas predsjednica Skupštine, koja je u skupštinskoj raspravi oštro osporavala argumente opozicije protiv rudarenja.

Nova vlada je, poslije izbora u decembru prošle godine, projekat Jadar ponovno vratila u život optužujući opoziciju da ga je "ispolitizirala", istovremeno tvrdeći da rudnik neće biti otvoren dok studija izvedivosti ne pokaže je li opasan po okoliš i zdravlje ljudi.

Nasuprot obećanjima vlade o transparentnom procesu protivnici projekta i sve glasniji dio stručne javnosti ističu da su vladajući s Rio Tintom u "duboko koruptivnom" odnosu i njegovi "promotori", te da krše Ustav i niz zakona - o planiranju i izgradnji, poljoprivrednom zemljištu i šumama, zaštiti životne sredine.

"Borba neće prestati", prve su poruke poslije sjednice parlamenta čiji ishod ekološki aktivisti ne vide kao poraz, već poticaj za sljedeće akcije.

Odbacivanje izmjena zakona podudarilo se s današnjom posjetom Srbiji američkog podsekretara za ekonomski rast, energetiku i okoliš Josea Fernandeza, koji je poručio da će projekat Jadar donijeti prednosti Srbiji i zemljama koje se suočavaju s globalnim klimatskim promjenama dodavši da se moraju poštivati visoki standardi zaštite životne sredine.

Prema podacima koje je ranije objavila agencija Reuters, projekt Jadar u zapadnoj Srbiji, vrijedan oko 2,4 milijarde dolara, mogao bi pokriti čak 90 posto trenutnih potreba Evrope za litijem, čime bi kompanija Rio Tinto postala vodeći proizvođač litija.

Srbijanski ministar Siniša Mali pak tvrdi da bi s 10 do 12 milijardi litij pridonio rastu BDP-a Srbije od 16 posto.

U studiji koju je ovih dana objavila skupina srbijanskih ekonomista i privrednika, navodi se, međutim, da bi, uz predviđenu i vrlo skromnu rudnu rentu, taj prihod u desetljećima donio 2,6 eura po glavi stanovnika. Rio Tinto to negira, navodeći da bi Srbija samo na ime poreza i rudne rente prihodovala više od 180 miliona eura godišnje, što je oko jedan posto prihoda trenutnog državnog budžeta Srbije.