Amerika sprema novu crnu listu za sankcije, a spisak imena na koje će se ove mjere odnositi trebalo bi da bude javan krajem januara ili početkom februara.
Naime, kako saznaje “Blic” poslije pojedinaca sa Kosova protiv kojih su ovih dana raspisane sankcije, novom crnom listom bi mogle da budu obuhvaćene i ličnosti sa drugih dijelova Balkana, pa i sa prostora Republike Srpske i centralne Srbije.
Američki master plan za Balkan podrazumijeva promjenu vlasti u Republici Srpskoj, političko penzionisanje Milorada Dodika i izmjenu Ustava BiH, kao i sankcije protiv ključnih ljudi u Dodikovom okruženju.
Prije nego što nečije ime osvane na crnoj listi, američka administracija ga uredno obavijesti o tome. Kako za "Blic" navodi jedan diplomata upućen u ovaj proces, takve osobe najprije dobijaju pismo u kojem se navode razlozi zašto se stavlja pod sankcije.
"Osoba ima priliku da se odbrani. Da dostavi dokumentaciju koja govori u njegov prilog i demantuje navode protiv njega. Ukoliko se ustanovi da navodi za stavljanje na crnu listu nisu opravdani ili podliježu sumnji, to lice se ne neće naći pod sankcijama", tvrdi sagovornik "Blica".
Crna lista uvijek sadrži imena pojedinaca, najčešće iz svijeta biznisa, za koje Washington smatra da su nezakonito poslovali ili kršili ljudska prava međutim, ali sve to u suštini ima šire značenje.
Sankcije jesu usmjerene protiv pojedinca, ali su najčešće vid pritiska ili poruka određenim političarima i određenim političkim strukturama.
Biznismeni, političari, ali i njihovi članovi porodica i bliski ljudi, koji se također mogu naći na crnoj listi, nemaju pravo ulaska u SAD, zamrzava im se imovina na tom prostoru, ukoliko je imaju, dok američke firme imaju zabranu poslovanja s njima.
Američko Ministarstvo finansija, na čijoj se internet prezentaciji objavljuju ove crne liste, nikad nije javno saopštilo kako dolazi do podataka o pojedincima protiv kojih uvodi sankcije.
S druge strane, činjenica je da za svaku sankcionisanu osobu javno objavljeno i kratko obrazloženje.
Često je riječ o preciznim i detaljnim podacima o poslovanju koje jednostavno nameću pitanje koliko se američkih službenika bavi ovim poslom kada su na listi pojedinci iz cijelog svijeta. Ali, može se zaključiti da je riječ o stotinama agenata.
Javna tajna je da se dio materijala dobija upravo iz država odakle su biznismeni ili političari kojima se uvode sankcije.
Prema nezvaničnim podacima, posao se ne bazira samo na osoblju ambasada, već se materijal i dokumenta mogu dobiti i na drugi obaveštajni način, a potom sve o podliježe provjeri.
Posljednji koji su dospjeli na crnu listu koja je nedavno objavljena su biznismen sa sjevera Kosova Zvonko Veselinović i Milan Radoičić, potpredsjednik Srpske liste.
Na listi su se našli i pojedinci koji su označeni kao njihovi saradnici: Željko Veselinović, brat Zvonka Veselinovića, Marko Rošić i bivši šef operative Policije Kosova za sjever Željko Bojić, za kojim inače tragaju prištinske institucije.
Kao dio grupe na crnoj listi su i Radule Stević, preduzetnik sa Kosova, Srđan Vulović, Milan Mihajlović, Miljan Radisavljević, Milojko Radisavljević, Radovan Radić i Siniša Nedeljković.
Američka ambasada objavila je, inače, danas da je u Beogradu boravio vršilac dužnosti pomoćnika ministra finansija SAD Paul Ahern, koji je rekao da svi koje su SAD sankcionisale moraju biti pozvani na odgovornost.
"Pojedinci i preduzeća na meti ovih sankcija moraju biti pozvani na odgovornost, a njihove aktivnosti koje izazivaju nestabilnost moraju biti zaustavljene", poručio je Paul Ahern, a prenijela ambasada SAD u Srbiji.
Paul Ahern, koji nije po prvi put u Beogradu, ujedno je i glavni zamjenik pomoćnika ministra na čelu Kancelarije za suzbijanje finansiranja terorizma i finansijskog kriminala. Tokom ove sedmice on obilazi region kako bi se informisao u kojoj meri organizovani kriminal i korupcija predstavljaju prijetnju stabilnosti i prosperitetu Zapadnog Balkana.
Kako je istakla američka ambasada, Paul Ahern posebnu pažnju posvećuje pronalaženju načina na koji Sjedinjene Države mogu da pomognu u ostvarivanju strateškog prioriteta Srbije da postane članica Evropske unije.
