Ako ste se ikada zapitali koliko je zapravo staro vaše srce, stručnjaci sada otkrivaju kako to možete saznati, a rezultati mogu biti iznenađujući.
Vaše srce je možda starije nego što mislite. Istraživanja pokazuju da prosječna starost srca kod mnogih Amerikanaca četiri do sedam godina viša od njihove stvarne starosti, dok kod osoba nižeg socioekonomskog statusa ta razlika može dostići i deset godina.
Ako je starost srca veća od hronološke, to može da skrati životni vijek. To znači da srce brže stari usljed faktora kao što su visok krvni pritisak, povišen holesterol i nedostatak fizičke aktivnosti.
Alat za računanje starosti srca
Kardiologinja Sadija Kan osmislila je online alat koji pomaže ljudima da bolje razumiju zdravlje svog srca.
Riječ je o kalkulatoru starosti srca, koji umjesto apstraktnih procenata rizika izračunava stvarnu starost vašeg srca na osnovu važnih faktora poput pušenja, krvnog pritiska i nivoa holesterola. Ovaj alat pruža jasniju sliku o stanju srca, jer ako je starost srca nekoliko godina veća od hronološke, to može da bude znak da je vrijeme za promjenu životnih navika i posjetu ljekaru.
Istraživanja pokazuju da je srce žena, u prosjeku, četiri godine starije od njihove stvarne starosti, dok je kod muškaraca ta razlika često i veća, čak sedam godina. Ono što zabrinjava jeste da osobe s nižim primanjima i obrazovanjem imaju značajno veći rizik. Njihova starost srca može da bude i do deset godina veća od stvarne.
Ovi podaci jasno pokazuju da socioekonomski status ima veliki utjecaj na zdravlje srca, jer su ljudi izloženi lošijim životnim uslovima često skloniji kardiovaskularnim problemima.
Savjeti za zdravo srce
Zdrava ishrana
Fokusirajte se na uravnoteženu ishranu bogatu voćem, povrćem, integralnim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima (npr. iz maslinovog ulja, orašastih plodova i ribe). Izbjegavajte zasićene masti, trans masti, prekomjerni unos soli i šećera.
Redovna fizička aktivnost
Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerenog vježbanja sedmično (npr. brzo hodanje, vožnja bicikla), ili 75 minuta intenzivnog vježbanja. Fizička aktivnost pomaže u regulisanju krvnog pritiska, holesterola i tjelesne težine.
Kontrola stresa
Hronični stres može negativno da utječe na srce. Praktikujte tehnike opuštanja poput dubokog disanja, meditacije, joge ili jednostavno izdvajanja vremena za odmor i aktivnosti koje vas ispunjavaju.
Redovni pregledi i prestanak loših navika
Redovno provjeravajte krvni pritisak, nivo šećera i holesterola u krvi. Ako pušite najbolje je da prestanete, jer pušenje značajno povećava rizik od srčanih bolesti. Izbjegavajte prekomjerno konzumiranje alkohola.