Ljekari godinama upozoravaju da utjecaj visokih temperatura na srce može biti veoma opasan ako se na vrijeme ne prepoznaju simptomi.
Kada temperatura pređe 35 stepeni, kardiovaskularni sistem radi pojačanim intenzitetom kako bi rashladio organizam. Upravo zato važno je obratiti pažnju na signale koje tijelo šalje prije nego što dođe do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Kako ekstremne temperature opterećuju krvne sudove?
Da bi se oslobodilo viška toplote, tijelo širi krvne sudove i usmjerava veći protok krvi prema koži.
Zbog toga srce mora pumpati znatno više krvi nego u uobičajenim uslovima. Ovaj dodatni napor može dovesti do pada krvnog pritiska, što posebno ugrožava osobe s hroničnim bolestima, ali može predstavljati problem i za potpuno zdrave ljude.
Skriveni simptomi koji upozoravaju na problem
Prvi znak da je organizam pod velikim opterećenjem često nije bol u grudima, već iznenadan osjećaj slabosti i malaksalosti u nogama.
Pažnju treba obratiti i na pojavu hladnog znoja na čelu, vrtoglavicu prilikom ustajanja, ubrzan ili nepravilan rad srca, osjećaj pulsiranja u sljepoočnicama te mučninu nakon dužeg boravka na suncu.
Ovi simptomi mogu ukazivati na to da organizam teško podnosi vrućinu i da je potrebno odmah potražiti hladnije mjesto.
Šta učiniti ako osjetite slabost?
Ako primijetite da vam pozlijeva, odmah se sklonite u klimatiziranu prostoriju ili gustu hladovinu.
Može pomoći i stavljanje vlažnog peškira na zadnji dio vrata ili hlađenje podlaktica hladnom vodom, jer to doprinosi bržem snižavanju tjelesne temperature.
Preporučuje se da legnete na leđa i blago podignete noge kako biste poboljšali dotok krvi prema mozgu.
Vodu pijte postepeno, u manjim gutljajima. Naglo ispijanje veoma hladnih napitaka kod nekih osoba može izazvati dodatnu nelagodu.
Koliko tečnosti treba unositi tokom vrućih dana?
Tokom tropskih temperatura preporučuje se unos dovoljne količine tečnosti, najčešće oko dva do dva i po litra vode dnevno, iako potrebe mogu varirati zavisno od tjelesne aktivnosti, starosti i zdravstvenog stanja.
Osim obične vode, korisni mogu biti i napici koji nadoknađuju izgubljene elektrolite.
S druge strane, pretjerana konzumacija alkohola i energetskih napitaka može doprinijeti dehidraciji, dok kafa kod osjetljivih osoba može dodatno ubrzati rad srca.
Ko je najugroženiji tokom ljetnih vrućina?
Najveći rizik imaju osobe starije od 65 godina, hronični srčani bolesnici, kao i osobe koje koriste lijekove koji utiču na izlučivanje tečnosti iz organizma.
Posebno osjetljiva su i mala djeca, čiji sistem regulacije tjelesne temperature još nije potpuno razvijen.
Građevinski radnici, poljoprivrednici, sportisti i svi koji veći dio dana provode na otvorenom trebaju biti dodatno oprezni i izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti u najtoplijem dijelu dana, posebno između 10 i 17 sati.