Prirodno je da se ponekad javi blaga vrtoglavica kada naglo ustanete, ali u pojedinim slučajevima taj osjećaj može biti znak da nešto nije u redu. Jedan od mogućih uzroka je sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS), stanje kod kojeg promjena protoka krvi prilikom prelaska iz ležećeg ili sjedećeg u stojeći položaj dovodi do ubrzanog rada srca.
Osim toga, ubrzano lupanje srca prilikom saginjanja ili ustajanja može biti povezano i s drugim kardiovaskularnim problemima, poput palpitacija ili srčanih aritmija.
Šta je sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)?
Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje zbog kojeg srce kuca znatno brže nego inače kada osoba iz sjedećeg ili ležećeg položaja ustane.
Riječ je o poremećaju kod kojeg se nakon promjene položaja manja količina krvi vraća u srce, posebno nakon ustajanja iz ležećeg položaja. Najčešći simptomi su vrtoglavica i nesvjestica.
POTS može biti praćen povećanjem broja otkucaja srca za više od 30 otkucaja u minuti ili srčanom frekvencijom većom od 120 otkucaja u minuti u roku od deset minuta nakon ustajanja.
Kada ustanemo, oko 10 do 15 posto krvi privremeno odlazi u stomak, noge i ruke, zbog čega manje krvi stiže do mozga, što može izazvati vrtoglavicu. U normalnim okolnostima mišići nogu pomažu da se krv vrati prema srcu, dok autonomni nervni sistem oslobađa hormone poput norepinefrina i epinefrina. Oni sužavaju krvne sudove i ubrzavaju rad srca kako bi se održao normalan protok krvi prema srcu i mozgu.
Kod osoba koje imaju POTS krvni sudovi ne reaguju pravilno na ove hormone. Srce zato počinje ubrzano kucati, ali se protok krvi ne normalizuje dovoljno, što može izazvati vrtoglavicu, nesvjesticu i izražen umor.
Šta su palpitacije srca?
POTS nije jedini razlog zbog kojeg možete osjetiti ubrzano lupanje srca nakon promjene položaja tijela.
"Svaki put kada promijenite položaj tijela, poput ustajanja iz kreveta ili sjedanja na stolicu, krv se preraspoređuje po cijelom organizmu", objašnjava dr Jonathan Piccini, klinički kardiološki elektrofiziolog iz Medicinskog centra Univerziteta Duke u Sjevernoj Karolini.
"Kada se sagnete, promjena u protoku krvi može utjecati na rad srca. Mijenja se dotok krvi u desnu stranu srca, dolazi do istezanja srčanih komora, a to istezanje ponekad može izazvati dodatne otkucaje."
Kako se osjećaju palpitacije?
Dodatni otkucaji srca nazivaju se palpitacijama i svaka ih osoba može doživjeti drugačije, čak i kada je uzrok isti.
Naprimjer, osobe s atrijalnom fibrilacijom, poremećajem kod kojeg pretkomore ne kucaju pravilno već podrhtavaju, mogu imati osjećaj da im srce snažno i ubrzano lupa.
Kod drugih se palpitacije mogu osjećati kao blago lepršanje u grudima.
Najčešće osobe opisuju da imaju osjećaj kao da srce:
- preskače otkucaje
- treperi ili ubrzano kuca
- ima dodatne otkucaje
- udara neobično snažno
- "trči"
- gubi pravilan ritam.
Kako se postavlja dijagnoza?
Kako bi utvrdili uzrok palpitacija, ljekari mogu preporučiti nekoliko pregleda, među kojima su:
- elektrokardiogram (EKG), kojim se bilježi električna aktivnost srca
- Holter EKG, mali uređaj koji se nosi 24 do 48 sati i kontinuirano prati srčani ritam.
"Gotovo svaka osoba ima poneki dodatni otkucaj srca. Ako stavite monitor na 100 ljudi, gotovo svi će imati nekoliko dodatnih otkucaja", kaže dr Piccini.
Ako se pokaže da srce radi normalno, liječenje često nije potrebno.
"Ako osoba ima palpitacije, a srce joj je potpuno zdravo, prvi korak je umiriti pacijenta. Mnogima je dovoljno da znaju kako je riječ o bezopasnoj pojavi i tada nije potrebno nikakvo liječenje", kaže dr Joseph Marine, klinički kardiološki elektrofiziolog iz bolnice Johns Hopkins.
Ako pregledi pokažu da srce nepravilno kuca, tada se traži osnovni uzrok, odnosno aritmija.
"Palpitacije su subjektivan osjećaj, dok je aritmija objektivan nalaz koji se može potvrditi pregledima", pojašnjava dr Marine.
Nakon postavljanja dijagnoze procjenjuje se da li je riječ o bezazlenoj ili potencijalno opasnoj aritmiji.
Kako se liječe palpitacije?
Liječenje zavisi od uzroka poremećaja srčanog ritma i može uključivati:
Lijekove:
- antiaritmike, koji pomažu uspostavljanju normalnog srčanog ritma
- antikoagulanse, koji razrjeđuju krv i smanjuju rizik od stvaranja ugrušaka kod osoba s atrijalnom fibrilacijom.
Medicinske uređaje:
- pejsmejker, koji reguliše rad srca kod određenih poremećaja ritma
implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD), koji prepoznaje opasne aritmije i po potrebi šalje električni impuls kako bi srce ponovo pravilno radilo.
Hirurške procedure i terapije:
U pojedinim slučajevima primjenjuju se kateterska ablacija, kardioverzija ili liječenje osnovnog uzroka, poput poremećaja rada štitne žlijezde.
Kada se treba javiti ljekaru?
Palpitacije uglavnom nisu razlog za zabrinutost ako su rijetke i osoba nema drugih zdravstvenih problema.
"Ali ako palpitacije postanu učestale ili vas značajno uznemiravaju, svakako ih treba ispitati", kaže dr Eric Braunstein, kardiološki elektrofiziolog iz bolnice Cedars-Sinai u Los Angelesu.
"Ako primijetite da vam srce ubrzano lupa svaki put kada se sagnete ili ustanete, potrebno je javiti se ljekaru. Isto važi i za osobe koje već imaju neku srčanu bolest."
Simptomi koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć
U nekim slučajevima palpitacije mogu biti znak ozbiljnog zdravstvenog stanja, poput srčanog ili moždanog udara.
Odmah potražite medicinsku pomoć ako se uz ubrzano lupanje srca jave:
- otežano disanje
- bol ili pritisak u grudima
- zbunjenost
- jaka vrtoglavica ili nesvjestica.
"Uzrok palpitacija može biti veoma različit. Nekada nije riječ ni o čemu ozbiljnom, nekada je u pitanju bezazlena aritmija, ali ponekad može biti riječ i o vrlo opasnom stanju", upozorava dr Braunstein.