Međunarodno pravo ima vrlo ograničenu sposobnost da spriječi masovne zločine, a Srebrenica je jasan primjer da pravni mehanizmi mogu doći u premaloj mjeri i prekasno - ocijenila je prof. dr. Shannon Fyfe s Pravnog fakulteta Univerziteta Washington i Lee iz Lexingtona, Virginia.
Fyfe, koja je učestvovala na Međunarodnoj naučnoj konferenciji "Srebrenica 1995: Kulminacija genocida i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu" u Sarajevu, kazala je u razgovoru ta Fenu da njen argument nije usmjeren protiv moralne težine pojma genocid, nego protiv oslanjanja na pravne definicije, pravne institucije i pravne odluke kao mehanizme koji bi trebalo da spriječe i kazne genocid.
"Širi koncept genocida vezan je za moralne intuicije, ali zato što je definisan u pravu, te intuicije ne prevode se uvijek u pravne procjene - rekla je Fyfe.
Prema njenim riječima, pravni okviri imaju dva ključna problema. Prvi je to što često ne dovode do djelovanja država, što je povezano i s pravnom definicijom genocida i s nejasnoćama obaveza prema međunarodnom pravu.
Drugi problem je fokus na kažnjavanje, koji ne doprinosi dovoljno zaštiti u budućnosti.
Fyfe ističe da međunarodna zajednica često ne djeluje čak ni onda kada postoji utvrđenje da je počinjen genocid. Reakcije postoje, ali djelovanje izostaje.
"Mislim da je to zbog retoričke moći koju pojam genocid ima, ali ne i pravne. Države i grupe su uvrijeđene implikacijom da čine genocid, zbog hijerarhije tog pojma, dok se možda samo ne bi slagale ako ih se optuži za zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, ili bi ponekad čak prihvatile da samo čine te 'manje' zločine' - navela je.