Fokusiramo li se isključivo na intenzitet promjene, cijena srebra na godišnjem nivou (tokom ovog stoljeća) u prosjeku mijenjala za više od 20 posto. Poređenja radi, prosjek se u slučaju zlata kreće oko mršavih 12 posto, no ovogodišnja zbivanja su nadmašila sve.
Od početka godine cijena srebra se više nego udvostručila (rast od nevjerojatnih 110%), preskočivši u decembru, po prvi puta u historiji, čak i okruglih 60 dolara po unci.
Ciklička narav tržišta i mehanizam izmjene dugoročnih trendova uistinu malo toga objašnjavaju za ovakav rast. Umjesto toga, rast cijene umnogome je špekulativnog karaktera, a toj je raspletu u velikoj mjeri kumovao sveprisutni Donald Trump.
Prva godina njegovog drugog predsjedničkog mandata ostat će upamćena po nizu događaja naslonjenih na eskalaciju trgovinskog rata i uvođenje bitno viših carina na proizvode iz uvoza.
Čim je američka administracija samo dala i naslutiti mogućnost viših carina na srebro iz uvoza, njegova se cijena vinula visoko na pozitivan teritorij, pokrenuvši lavinu naloga za kupnju. Ogromne količine srebra su otpremljene preko Atlantika, iz Londona u New York, pri čemu američki COMEX trenutno upravlja triput većim zalihama u odnosu na uobičajene količine.
Prava pomama za srebrom zastrašujućih razmjera razotkrila je problem nedostatnih zaliha u ostatku svijeta, suočenog s hroničnim deficitom koji proizvođači u kratkom roku naprosto ne mogu nadomjestiti.
Naime, srebro je, za razliku od zlata, mineral koji se najčešće vadi u kombinaciji s drugim metalima, najčešće uz spomenuto zlato, te cink, olovo i bakar, pa proizvodni ciklusi ovise o nizu drugih faktora. Rudari su ostali zatečeni dramatičnim rastom potražnje, koju su cijelo to vrijeme usput podgrijavali i mali ulagači.
Njihov interes, čini se, još uvijek nimalo ne jenjava, te uvelike opravdava sintagmu "zlato za siromašne", koja je već odavna prišivena srebru. Svima njima u prilog ide i činjenica da srebro ima vrlo široku primjenu u industriji, proizvodni procesi u određenim segmentima nasušno trebaju sada već bitno skuplji metal.
Pozitivan impuls trendu rasta stigao je i u obliku rastućih cijena zlata, gdje su aktivnosti Bijele kuće također ostavile traga na tržištu. Američka je administracija uvrstila i zlato i srebro na popis krucijalnih minerala ("Critical Minerals"), dodatno raspirujući aktivnost kupaca.
Tome na kraju valja pridodati i omjer cijena dvaju metala, koji figurira kao vrlo pouzdani indikator.
Tokom proteklih desetak godina taj se omjer uglavnom vrtio oko 80.
U aprilu ove godine, na krilima rastuće potražnje, premašio je 100.
Do sredine decembra, omjer je korigovan ispod 70.
Krupan odmak od dugoročnog trenda nesumnjivo je djelovao poticajno, no zbivanja u godini na izmaku pokazuju koliko je nezahvalno prognozirati krivulju cijene u budućnosti.