Cijene srebra poskočile su na fizičkom tržištu prema 101 dolaru, dostigavši novi rekordni nivo pod utjecajem pojačane potražnje investitora za plemenitim metalima u uslovima ekstremnih geopolitičkih napetosti.
Unca srebra koštala je poslije podneva 100,88 dolara, što je rast od 4,89 posto u odnosu na prethodni dan. Od početka godine, srebro je poskupjelo gotovo 40 posto, dok mu je u prošloj godini cijena više nego udvostručena. Prati ga i zlato, čija je unca dostigla cijenu od 4.986,06 dolara.
Poticaj cijenama plemenitih metala ove godine dale su agresivne akcije američke administracije. Početkom januara američke snage su napale Venecuelu i zarobile predsjednika Nicolása Madura. Kabinet Donalda Trumpa ponovo je signalizirao pretenzije prema ovom danskom autonomnom teritoriju, što je izazvalo diplomatski sukob s Evropom.
Najnoviji skok cijena uzrokovan je Trumpovom izjavom u avionu Air Force One da je američka „armada“ na putu ka Iranu. Iako je naveo da se nada da intervencija neće biti potrebna, tržišta su reagovala trenutnim povlačenjem u sigurne investicije.
Osim rata i diplomatije, na cijenu srebra utječe i trgovinska politika. Američka vlada uvrstila je srebro na popis strateških minerala, što je pokrenulo istragu o uvozu. Trgovci su požurili napuniti zalihe kako bi preduhitrili eventualne nove carine, što je dovelo do "tijesne" opskrbe na londonskoj berzi i smanjenja zaliha u ostatku svijeta.
U sjeni zlata i srebra, naglo su porasle i cijene ostalih plemenitih metala. Platina je poskupjela za 4,4 posto, dostigavši 2.476,19 dolara po unci. Paladijum je porastao za 4,3 posto, na 2.002,68 dolara po unci.
Investitori se u periodima pojačanih vojnih i političkih napetosti po pravilu okreću plemenitim metalima, smatrajući ih jedinim sigurnim čuvarima vrijednosti u nestabilnom svijetu.