Savremeni biolozi su potvrdili staru misao – cedar ima dušu. To neobično drvo ima isti biološki ritam kao i čovjek. Cedar ispoljava svoju aktivnost ne tačno u određenim satima kao drugo drveće, već u zavisnosti od vanjskih okolnosti.
Na primjer, ljeti kada je oblačno, on se „budi“ u 10 sati ujutro, a kada je vedro, „budi se“ u zoru; zatim se „odmara“ danju od 15h do 16 sati. Uvečer je cedar „aktivan“ do 23 sata, a zatim „spava“ u toku noći. Zimi se njegov životni ciklus ne prekida kao kod drugog drveća, on je „budan“, samo „spava“ mnogo duže.
Atlanski cedar u prvom redu gaji kao dekorativna, a zatim i kao šumska kultura. Često se sreće u parkovima gdje se uzgaja ili se sadi u manjim grupama u gradskim sredinama, zbog svoje dekorativnosti, fitoncidnog dejstva i izdržljivosti prema gradskim uslovima sredine.
Samo u jednom malom komadiću cedra ima ogromna količina pozitivne energije. Na čovjekovom tijelu nalaze se aktivne tačke koje ciklično mijenjaju svoju aktivnost (kao da dišu) tako da cedar koriguje i stabilizuje ta kolebanja.
Prema srednjovjekovnog biljnoj astrologiji, drvo cedra je pod utjecajem planete Saturn i astrološkog znaka vodolije. Saturn je suvladar tog znaka, zajedno sa Uranom, koji je otkriven tek kasnije. Cedar je poznat po svojoj otpornosti na vremenske nepogode.
Dijelovi ovog drveta koriste se u mnogim ritualima za posao. Ne samo da je kora ovog stabla vrlo funkcionalna u modernom društvu, ali također je značajna u duhovnoj tradiciji.
Cherokee indijanci vjeruju da cedar u sebi ima duhove predaka i kora ovog drveta se nosi kao zaštita od zlih duhova. Ulje cedrovog drveta je korišteno od strane Egipćana. Također, od njega je pravljen sveti tamjan korišten u tibetanskim hramovima. Naziv “CEDRUS” na arapskom znači moć. Danas, njegovo ulje često se koristi u aromaterapiji za tretmane ozdravljenja.