Nedavno otkriveni asteroid 2024 YR4 isprva je imao procijenjenu šansu udara u Zemlju od 3,1% do 2032. godine. Iako je ta vjerovatnoća sada smanjena na svega 0,0017%, nova analiza sugerira da postoji 4,3% šanse da pogodi Mjesec. Asteroid veličine između 53 i 67 metara, poznat i kao "ubica gradova", u tom bi slučaju mogao izbaciti stotine tona krhotina prema Zemlji, što bi ugrozilo satelite, letjelice i astronaute.
Bliski susreti i upozorenja
Još jedan asteroid, Apophis, veći od Ajfelovog tornja, proći će u aprilu 2029. na svega 32.000 km od Zemlje, bliže nego što orbitira većina satelita. Bit će vidljiv golim okom, a taj događaj naveo je Ujedinjene narode da proglase 2029. godinom planetarne obrane.
Dinosauri kao podsjetnik
Udar asteroida koji je prije 66 miliona godina doveo do izumiranja dinosaura i dalje je najpoznatiji primjer koliko ovakve prijetnje mogu biti ozbiljne. Profesor Colin Snodgrass sa Univerziteta u Edinburghu poručuje: "Takve stvari se dešavaju. Rijetko, ali dešavaju se. I možemo nešto učiniti."
Prijetnje dolaze iz našeg susjedstva
Profesor Chris Lintott s Oxforda upozorava da najveću opasnost ne predstavljaju asteroidi iz dalekog svemira, već oni iz našeg Sunčevog sistema koji mijenjaju orbitu nakon bliskih susreta s Marsom ili Jupiterom. Ipak, dodaje da su šanse za udar ogromnog asteroida izuzetno male – jednom u 10 do 100 miliona godina. "Znamo za samo četiri takva objekta koji bi potencijalno mogli biti opasni – nijedan nije na putu prema Zemlji."
I manji mogu izazvati haos
Asteroidi veličine između 1 i 20 metara uzrokovali su više od 550 eksplozivnih udara u atmosferi u posljednje dvije decenije. Najpoznatiji slučaj desio se u Čeljabinsku 2013. godine, kada je asteroid prečnika 20 metara eksplodirao iznad grada jačinom 30 puta većom od atomske bombe u Hirošimi, povrijedivši stotine ljudi.
Tehnologija na straži
Posebna pažnja posvećuje se asteroidima većim od 140 metara, koji mogu izazvati katastrofu. NASA radi na identifikaciji svih takvih objekata, a ogroman doprinos dat će novi teleskop Vera C. Rubin u Čileu, koji će povećati broj poznatih objekata bliskih Zemlji sa 37.000 na 127.000 u narednih 10 godina.
Osim toga, NASA 2027. godine lansira NEO Surveyor, prvi svemirski teleskop posebno dizajniran za otkrivanje opasnih asteroida i kometa. Evropska svemirska agencija (ESA) razvija misiju Neomir, koja će tražiti objekte koji dolaze iz pravca Sunca — danas teško uočljive.
Edward Baker iz britanskog Nacionalnog svemirskog centra šaljivo dodaje: "U dobroj smo poziciji. Ne vidim scenario kao u filmu Don’t Look Up, iako ne bih imao ništa protiv da me glumi Leonardo DiCaprio."
Ne samo promatranje – i obrana
U septembru 2022. NASA je uspješno provela misiju DART, tokom koje je letjelica namjerno udarila asteroid Dimorphos i skratila njegovu orbitu za 32 minute, prvi dokaz da se asteroid može skrenuti s kursa.
ESA je 2024. lansirala misiju Hera, koja će 2026. godine detaljno analizirati posljedice tog udara.
Profesor Lintott kaže: "DART je bio učinkovitiji nego što smo očekivali. Ali, pitanje je: jesmo li imali sreće ili su svi asteroidi slični?"