Iako su priče o „malim zelenim ljudima“ uglavnom ostale dio popularne kulture, mogućnost postojanja inteligentnih civilizacija negdje u svemiru i dalje je ozbiljna naučna tema među astronomima.
Prema autorima novih smjernica, njihov cilj je spriječiti preuranjene i neprovjerene objave te naučnicima ponuditi jasan okvir za potvrđivanje i saopćavanje eventualnih otkrića.
"Nadamo se da ćemo izbjeći situacije u kojima istraživači prerano objavljuju da su otkrili vanzemaljce, ali istovremeno želimo da javnost zna da nam je stalo do otvorenosti i transparentnosti", izjavio je Michael Garrett, direktor Jodrell Bank Centra za astrofiziku i predsjednik komiteta Međunarodne akademije za astronautiku za potragu za vanzemaljskom inteligencijom (SETI).
Pitanje nije da li, već kada
Iako dio naučne zajednice i dalje sumnja da će vanzemaljski život ikada biti otkriven, Garrett smatra da je pronalazak nekog signala samo pitanje vremena.
“Ne znam hoće li se to dogoditi ove godine, naredne godine, u narednoj deceniji ili stoljeću. Ali jednog dana neko će nešto pronaći, vjerovatno neko ko uopće nije tragao za vanzemaljcima, već je proučavao protoplanetarne diskove ili nešto slično“, rekao je Garrett.
Prema njegovim riječima, nove smjernice namijenjene su upravo takvim istraživačima koji bi se iznenada mogli suočiti s otkrićem ogromnog značaja i zapitati se šta ono zapravo znači i kakve bi posljedice moglo imati.
Društvene mreže promijenile su pravila igre
Novi protokoli predstavljaju ažuriranu verziju smjernica koje su prvi put objavljene 2010. godine. Oni definišu način provjere mogućih dokaza o postojanju inteligentnih vanzemaljskih bića, postupak javnog objavljivanja otkrića te pravila čuvanja i razmjene podataka.
Garrett ističe da je u posljednjih 15 godina došlo do eksplozije društvenih mreža, što je značajno promijenilo okolnosti.
“Tada se činilo da su društvene mreže nešto izuzetno pozitivno. Danas znamo da s njima treba postupati veoma oprezno. Ako se pojavi neočekivan signal, glasine bi se mogle veoma brzo oteti kontroli“, upozorio je.
Zbog toga je, dodaje, važno da naučnici kontrolišu način na koji se informacije predstavljaju javnosti kako ne bi došlo do pogrešnih tumačenja ili iskrivljavanja činjenica.
Transparentnost, ali tek nakon provjere
Ipak, Garrett naglašava da transparentnost ostaje jedno od osnovnih načela.
“Mnogi ljudi vjeruju da se ovakve stvari kriju od javnosti i da su državna tajna. Ne mislim da je to tačno. Mi u SETI zajednici želimo pokazati da smo otvoreni i transparentni, ali isto tako želimo sve pažljivo provjeriti prije nego što uznemirimo javnost“, istakao je.
Protokoli naglašavaju da istraživači moraju uložiti maksimalan trud kako bi potvrdili autentičnost svakog signala. Izvještaji o verifikaciji trebaju proći stručnu recenziju, a podaci korišteni tokom provjere moraju biti dostupni javnosti.
Istovremeno, naučne institucije i organizacije pozvane su da aktivno sarađuju s medijima i korisnicima društvenih mreža, a sve reakcije trebaju biti brze, tačne i iskrene.
Sigurnost naučnika postala novo pitanje
Jedna od novina u odnosu na smjernice iz 2010. godine odnosi se na zaštitu naučnika.
Novi protokoli predviđaju da istraživači imaju pravo odbiti medijske nastupe, dok se institucijama preporučuje da poduzmu mjere za njihovu sigurnost.
“Mislim da 2010. godine niko nije ozbiljno razmišljao o ličnoj sigurnosti naučnika. Danas je mnogo lakše saznati gdje ljudi rade i žive, pa je to postalo važno pitanje“, rekao je Garrett.
Lažne uzbune i pogrešne interpretacije
Iako smjernice nisu pravno obavezujuće, Garrett smatra da imaju veliku važnost jer je i ranije bilo slučajeva koji su uzburkali javnost.
“Još uvijek postoji određena doza podsmijeha kada kažete da tragate za vanzemaljskim civilizacijama, čak i među kolegama astronomima. Zato želimo ovu temu tretirati što ozbiljnije i smanjiti broj lažnih tvrdnji o otkrićima. To je važno za kredibilitet našeg rada“, naglasio je.
Treba li nas eventualni signal zabrinuti?
Objavljivanje novih smjernica poklopilo se s premijerom novog filma Steven Spielberg, koji se bavi pitanjem da li, kako i kada čovječanstvu treba saopćiti da vanzemaljci postoje.
Koliko bi eventualni signal trebao zabrinuti ljude, zavisi i od toga odakle dolazi.
Prema Garrettovim riječima, signal udaljen nekoliko hiljada svjetlosnih godina mogao bi biti ohrabrujući jer bi vjerovatno dolazio od civilizacije koja je dostigla visok tehnološki nivo i opstala hiljadama godina.
“Ali ako bismo otkrili nešto odmah izvan Sunčevog sistema, to bi vjerovatno bilo prilično zastrašujuće“, dodao je.
Tajnost je gotovo nemoguća
Chris Lintott sa University of Oxford, koji nije učestvovao u izradi dokumenta, ali je komentarisao ranije verzije, pozdravio je naglasak na transparentnosti.
“U praksi bi vijest o bilo kakvom potencijalnom signalu gotovo sigurno procurila mnogo prije nego što bismo mogli sa sigurnošću reći o čemu je riječ. Za provjeru takvog signala morale bi biti uključene opservatorije širom svijeta, što znači stotine, ako ne i hiljade ljudi. U takvim okolnostima čuvanje tajne bilo bi veoma teško, ako ne i nemoguće“, rekao je Lintott.
Dodao je da se nada kako će nove smjernice podstaći naučnike da svoj rad, kao i u drugim oblastima nauke, obavljaju javno i da što više ljudi uključe u „avanturu traganja za životom u svemiru“.
Pouke iz prošlosti
Istoričarka nauke Rebecca Charbonneau iz SETI instituta ističe da nove smjernice nastavljaju dugogodišnju tradiciju zalaganja za odgovorno i transparentno saopćavanje naučnih otkrića.
Podsjetila je na slučaj iz 1965. godine, poznat kao „incident CTA-102“, kada je pogrešno protumačen radiosignal izazvao globalnu medijsku pomamu zbog mogućeg kontakta s vanzemaljcima.
“Taj događaj jedan je od razloga zbog kojih su nastali prvi principi komunikacije. Podsjeća nas, kao što je to nedavno pokazala i pandemija COVID-19, koliko stvari mogu poći po zlu kada ne postoji jasan okvir za saopćavanje neizvjesnih naučnih saznanja“, naglasila je Charbonneau.
“Svijet se neprestano mijenja, a principi se pišu i ažuriraju kako bi odražavali tu stvarnost“, zaključila je.