Alternative ključnim američkim tehnologijama, proizvodima i uslugama postoje, ali ne u obimu i nivou kvalitete na koji smo navikli. Međutim, to ne znači da je prelazak na njih potpuno nemoguć.
Šta bi bilo kada bi američki predsjednik Donald Trump povukao prekidač i isključio evropski internet?
Možda zvuči nategnuto, čak i suludo. Ali, to je scenario o kojem se ozbiljno raspravlja u tehnološkoj industriji i političkim krugovima posljednjih mjeseci, kako su se napetosti sa zvaničnim Washingtonom pojačale, a zabrinutost zbog ovisnosti Evropske unije o američkoj tehnologiji došla u prvi plan.
U korijenu tih zabrinutosti stoji činjenica da samo tri američka diva – Google, Microsoft i Amazon – osiguravaju 70 posto evropske infrastrukture za cloud računarstvo, o čemu zavise brojne online usluge.
Ako bi se tako nešto naglo desilo, kritični podaci postali bi nedostupni, web stranice bi se ugasile, a važne državne usluge poput bolničkih IT sistema bile bi bačene u haos. Microsoft, Google i Amazon tvrde da su spremni spriječiti odvijanje takvog scenarija.
Slučaj Karima Khana
Zabrinutost zbog nedostatka digitalnog suvereniteta u Evropi – gdje američke kompanije ne dominiraju samo tržištem cloud računarstva, već i hardverom, satelitskim internetom, a sada i vještačkom inteligencijom – oduvijek je postojala. Čak su i glavni mobilni operativni sistemi u regiji (Apple i Android) i platne mreže (Mastercard i Visa) američki.
Ti su strahovi postali aktuelni u maju kada se saznalo da je Karim Khan, glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) sa sjedištem u Nizozemskoj, izgubio pristup svom korisničkom računu na Microsoftovom Outlooku nakon što ga je Bijela kuća sankcionisala.
ICC je izdao naloge za hapšenje visokih izraelskih zvaničnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, zbog njihove uloge u ratu između Izraela i Gaze – što je Trump nazvao nelegitimnim. Khan se od tada privremeno povukao dok se ne završi istraga o seksualnom nedoličnom ponašanju protiv njega.
Microsoft tvrdi da ni u jednom trenutku nije obustavio svoje usluge Međunarodnom krivičnom sudu, iako je bio u kontaktu s ICC-om tokom cijelog procesa koji je rezultirao prekidom veze. U Bruxellesu pojedina javna tijela već traže alternative američkim pružateljima usluga. Ali, je li to realno?
Ima li Evropa alternative?
Digitalni suverenitet se ugrubo definiše kao sposobnost upravnog tijela da kontroliše podatkovne i tehnološke sisteme unutar svojih granica.
Jedan od problema s kojima se suočavaju oni koji ga traže jeste nedostatak uporedivih alternativa.
Evropa ima vlastite pružaoce usluga, poput francuskog OVHCloud-a ili njemačkog T-Systema ili Delosa, u oblasti cloud računarstva.
Ali, oni čine mali dio tržišta i nemaju isti obim ili raspon mogućnosti.
Slično tome, alternative otvorenog koda dostupne su za uobičajene softverske pakete poput Officea i Windowsa, ali nijedna nije toliko sveobuhvatna niti poznata. Ipak, prelazak na njih nije nemoguć.
Njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein trenutno je u procesu postepenog ukidanja Microsoftovih proizvoda poput Officea 365 i Windowsa u korist rješenja otvorenog koda poput LibreOfficea i Linuxa. Dansko Ministarstvo za digitalizaciju provodi pilot-projekat sličnog tipa.
Benjamin Revcolevschi, šef OVHClouda, tvrdi da su kompanije poput njegove spremne odgovoriti na potrebe suvereniteta javnih i privatnih organizacija u Evropi.
S druge strane, Google kaže da također sarađuje s pouzdanim lokalnim dobavljačima iz Unije poput T-Systema. Njemačka vojska jedan je od njihovih klijenata. Predsjednik Microsofta Brad Smith obećao je da će ta kompanija poduzeti pravne mjere u slučaju da joj američka vlada naredi obustavu usluga te da će u evropske ugovore uključiti klauzulu u tom smislu.
Za sada ništa bez Amerikanaca
Stručnjaci kažu da bi imalo smisla kada bi Evropa razvila vlastiti ograničeni suvereni oblak kako bi zaštitila kritične vladine podatke. Još 2020. pokrenuta je Gaia X, inicijativa za stvaranje evropske alternative velikim centraliziranim cloud platformama. U međuvremenu se suočila sa značajnim kritikama i kašnjenjima.
No, potpuno uklanjanje Amerikanaca za sada je nerealno. Umjesto toga, Evropa bi se trebala fokusirati na oblasti tehnologije u kojima bi mogla steći prednost, poput industrijske upotrebe vještačke inteligencije ili sljedeće generacije opreme za proizvodnju čipova.
Neki vjeruju da se ništa neće promijeniti ako Evropa ne uvede nove propise koji bi prisilili regionalne organizacije i vlade na kupovinu lokalne tehnologije. Unija je do sada oklijevala da to učini.
Drugi smatraju da bi cilj trebao biti izgradnja evropskog tehnološkog sektora koji bi se mogao takmičiti sa SAD-om i Kinom. No, to je zahtjevnije nego u SAD-u, kako zbog veće jezičke raznolikosti, tako i zbog različitih pravnih rješenja, zakona, poreza i sektorskih propisa.