Carine kojima je Donald Trump zaprijetio evropskim državama mogle bi u sljedećih nekoliko sedmica ostati bez pravne osnove jer Vrhovni sud SAD upravo preispituje zakon na koji se Trump poziva.
Bez pravne osnove, carine bi mogle biti osporene na sudu ili uopće ne bi mogle stupiti na snagu bez nove odluke Kongresa. Naime, pod povećalom Vrhovnog suda je Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), koji predsjedniku SAD daje široke ovlasti u reguliranju međunarodnih ekonomskih odnosa u slučaju proglašenja vanredne situacije. Na toj je zakonskoj osnovi Trump i ranije donosio trgovinske mjere kojima je nastojao izvršiti politički i gospodarski pritisak na druge države.
Sada je otvoreno pitanje može li se taj zakon koristiti i za uvođenje carina. Iako IEEPA predsjedniku dopušta da "regulira uvoz" i ograničava međunarodne ekonomske transakcije, carine se u tekstu zakona izrekom ne spominju, što je glavna tačka aktuelnog spora.
Niži sudovi već su zaključili da takva ovlast ne proizlazi iz IEEPA-e te da su carine područje porezne politike koje prema američkom Ustavu pripada Kongresu, osim ako zakonodavac tu ovlast izričito ne delegira izvršnoj vlasti. Protivnici Trumpovog tumačenja upozoravaju da bi suprotna odluka značila preširoko delegiranje poreznih i trgovinskih ovlasti predsjedniku i narušavanje ravnoteže vlasti.
S druge strane, zagovornici Trumpove pozicije tvrde da je zakon namjerno formuliran široko kako bi predsjednik mogao brzo reagirati na vanjske prijetnje, uključujući trgovinske i sigurnosne pritiske. Po tom tumačenju, carine nisu klasična fiskalna mjera, nego instrument vanjske i sigurnosne politike koji može pasti pod okvir izvanrednih ovlasti. Ako Vrhovni sud zaključi da IEEPA ne daje ovlast za uvođenje carina, to bi značilo da je za takve mjere potrebna nova zakonska osnova.
U praksi bi Kongres morao donijeti novi zakon ili izmijeniti postojeći kako bi predsjedniku dao izričitu ovlast za uvođenje carina ili bi sam morao odobriti konkretne carinske mjere.