Njegova smrt pokrenula je stoljećima star proces izbora novog Pape. Ovaj događaj ne predstavlja samo promjenu na čelu Katoličke crkve, već ima veliki duhovni i simbolični značaj za vjernike širom svijeta.
Izbor nasljednika uvijek privlači pažnju javnosti jer novi Papa oblikuje smjer i poruke Crkve u godinama koje dolaze.
Ko je Papa i šta on radi?
Papa je poglavar Katoličke crkve. Rimokatolici vjeruju da on predstavlja direktnu vezu s Isusom Kristom. Smatra se živim nasljednikom svetog Petra, koji je bio prvi među Kristovim učenicima, apostolima. To mu daje punu i neometanu vlast nad cijelom Katoličkom crkvom i čini ga izuzetno važnim izvorom autoriteta za oko 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Iako se mnogi katolici u životu oslanjaju na Bibliju kao vodič, također mogu slijediti učenja Pape, koja oblikuju vjerovanja i praksu Crkve. Otprilike polovina svih kršćana u svijetu su rimokatolici. Druge denominacije, poput protestanata i pravoslavaca, ne priznaju Papin autoritet.
Papa živi u Vatikanu, najmanjoj nezavisnoj državi na svijetu, koja se nalazi unutar glavnog grada Italije — Rima. Papa ne prima platu, ali svi njegovi troškovi putovanja i života pokriveni su od strane Vatikana.
Šta se dešava kada Papa umre?
Papalna sahrana tradicionalno je bila veoma svečan i složen događaj, ali je Papa Franjo nedavno odobrio planove da se cijeli postupak pojednostavi. Prijašnji poglavari Crkve sahranjivani su u tri kovčega — od čempresa, olova i hrasta. Papa Franjo odlučio je da bude sahranjen u jednostavnom drvenom kovčegu, obloženom cinkom.
Također je ukinuo običaj izlaganja tijela Pape na uzdignutom postolju — poznatom kao katafalk — u Bazilici svetog Petra, radi javnog odavanja počasti. Umjesto toga, ožalošćeni će moći odati počast dok će njegovo tijelo ostati u kovčegu, s uklonjenim poklopcem.
Franjo će biti prvi Papa u više od jednog stoljeća koji će biti sahranjen izvan Vatikana. Njegov posljednji počinak bit će u Bazilici svete Marije Velike, jednoj od četiri velike papinske bazilike u Rimu.
Bazilika je crkva kojoj je Vatikan dodijelio posebno značenje i povlastice. Velike bazilike imaju poseban odnos s Papom.
Ko bira novog Papu?
Novog Papu bira najviši crkveni organ — Kardinalski zbor. Svi kardinali su muškarci koje Papa direktno imenuje, a najčešće su zaređeni biskupi.
Trenutno ima 252 katolička kardinala, od kojih 138 ima pravo glasa u izboru novog Pape.
Ostali su stariji od 80 godina, pa ne mogu učestvovati u glasanju, iako mogu prisustvovati raspravama o izboru novog poglavara.
Kako se bira Papa i šta je konklava?
Kada Papa umre (ili u rijetkom slučaju podnese ostavku, kao što je to učinio Benedikt XVI 2013. godine), kardinali se okupljaju na sastanku u Vatikanu, nakon čega slijedi konklava — kako se naziva izbor novog Pape.
U periodu između smrti Pape i izbora njegovog nasljednika, Crkvom upravlja Kardinalski zbor. Izbor se održava u strogoj tajnosti u Sikstinskoj kapeli, koju je oslikao Michelangelo.
Kardinali pojedinačno glasaju za svog kandidata sve dok se ne postigne dogovor, što ponekad može potrajati i nekoliko dana. U prošlosti se znalo dešavati da glasanja traju sedmicama ili mjesecima, a neki kardinali su i preminuli tokom konklava.
Jedini znak o napretku izbora jeste dim koji dvaput dnevno izlazi iz dimnjaka Sikstinske kapele. Crni dim znači da izbor nije postignut, dok bijeli dim označava da je novi Papa izabran.
Kako se javnosti saopštava izbor novog Pape?
Nakon što se pojavi bijeli dim, novi Papa se obično u roku od jednog sata pojavi na balkonu iznad Trga svetog Petra. Najstariji kardinal učesnik konklave tada objavljuje odluku riječima: „Habemus Papam“ — što na latinskom znači „Imamo Papu“.
Zatim će predstaviti novog Papu po njegovom izabranom papinskom imenu, koje ne mora biti njegovo rođeno ime.
Na primjer, Papa Franjo je rođen kao Jorge Mario Bergoglio, ali je za vrijeme pontifikata uzeo ime Franjo, u čast svetog Franje Asiškog.
Ko može postati Papa?
U teoriji, svaki rimokatolički muškarac koji je kršten može biti uzet u razmatranje za izbor novog Pape. U praksi, međutim, kardinali gotovo uvijek biraju nekog iz svojih redova.
Kada je argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio izabran 2013. godine, postao je prvi Papa koji dolazi iz Južne Amerike, regije u kojoj živi oko 28% svjetskih katolika.
Ipak, historija pokazuje da kardinali najčešće biraju Papu iz Evrope — posebno iz Italije.
Od 266 dosad izabranih Papa, čak 217 bilo je iz Italije.