Ruske invazione snage u Ukrajini sinoć su granatirale nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu te vrste u Evropi
Kakav je značaj ove elektrane?
Nuklearna elektrana Zaporožje, izgrađena između 1984. i 1995. godine, najveća je nuklearna elektrana u Evropi i deveta po veličini u svijetu. Ima šest reaktora, od kojih svaki proizvodi 950 MW i ukupnu snagu od 5.700 MW, dovoljno energije za otprilike 4 miliona domova.
U normalnim vremenima proizvodi jednu petinu ukrajinske električne energije i gotovo polovicu energije proizvedene u nuklearnim postrojenjima u zemlji.
Postrojenje se nalazi na jugoistoku Ukrajine u Enerhodaru na obalama akumulacije Kakhovka na rijeci Dnjepar. Udaljen je oko 200 km od sporne regije Donbas i 550 km jugoistočno od Kijeva.
Šta se dogodilo u petak ujutro?
U ranim jutarnjim satima u petak izbio je požar u zgradi za obuku izvan tvornice, nakon što su ga granatirale ruske snage, priopćile su ukrajinske vlasti.
Prvo izvješće stiglo je od zaposlenika u elektrani, koji je na Telegramu objavio da su ruske snage pucale na postrojenje i da postoji “stvarna opasnost od nuklearne opasnosti u najvećoj nuklearnoj elektrani u Evropi”, piše The Guardian.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova potvrdio je izvještaje u 2.30 ujutro, tvitujući da ruska vojska "sa svih strana puca na Zaporišku elektranu, najveću nuklearnu elektranu u Evropi". Požar je već izbio.” Pozvao je na hitan prekid vatre kako bi se omogućilo vatrogascima da obuzdaju požar.
Kratko vrijeme kasnije, ukrajinska državna služba za hitne slučajeve izvijestila je da je zračenje u elektrani "u granicama normale" i da su požarni uvjeti u elektrani "normalni". Izvijestili su da je požar bio u zgradi ispred elektrane.
Kasnije su izvijestili da je treći blok u elektrani isključen u 2.26 ujutro, ostavljajući samo jedan od šest blokova elektrane, blok četiri, još uvijek u funkciji.
Prvi izvještaji o incidentu u elektrani doveli su do spiralnog rasta financijskih tržišta u Aziji, uz pad dionica i daljnji rast cijena nafte.
Postoji li opasnost od zračenja?
Ukrajinske vlasti u petak ujutro rekle su da je postrojenje osigurano i da je "nuklearna sigurnost sada zajamčena".
Ranije je Međunarodna agencija za atomsku energiju priopštila da je ukrajinski regulator rekao agenciji da "nema prijavljenih promjena u razinama radijacije na lokaciji nuklearne elektrane Zaporožje".
SAD je također rekao da njihove najnovije informacije ne pokazuju nikakve naznake povišene razine radijacije u elektrani. Američka ministrica energetike Jennifer Granholm rekla je da su reaktori "zaštićeni robusnim zaštitnim strukturama i da se reaktori sigurno zatvaraju".
Rusija je već zauzela ugašenu elektranu u Černobilu, 100 km sjeverno od Kijeva. Neki analitičari su primijetili da je elektrana u Zaporožju drugačijeg i sigurnijeg tipa od Černobila, koji je bio mjesto najgore nuklearne katastrofe na svijetu 1986. godine.
Šanse za eksploziju, nuklearno topljenje ili radioaktivno ispuštanje su male, rekao je Tony Irwin, počasni vanredni profesor na Australskom nacionalnom univerzitetu.
Irwin, koji je tri desetljeća upravljao nuklearnim elektranama u Ujedinjenom Kraljevstvu, bivši je upravitelj australskog lakovodnog reaktora s otvorenim bazenom (OPAL), jedinog nuklearnog reaktora u Australiji.
Rekao je da su PWR reaktori "mnogo sigurniji" od reaktora u Černobilu i da još nisu oštećeni. Reaktori imaju velike zaštite od betona i ugrađene sisteme zaštite od požara, rekao je, dodajući:
"Očito, nije dobra ideja ako počnete bacati masivne projektile na reaktore", rekao je. „PWR [reaktor s vodom pod pritiskom] je mnogo sigurnija vrsta reaktora, jer je reaktor s dva kruga. Voda koja održava reaktor hladnim nalazi se u odvojenom krugu od drugog, koji zapravo opskrbljuje turbinu i vanjštinu.”
“Ovi reaktori također imaju rezervne sisteme hlađenja u nuždi. Osim normalnog hlađenja reaktora, oni imaju pasivni sistem, imaju sisteme ubrizgavanja pod visokim pritiskom, imaju sisteme ubrizgavanja pod niskim pritiskom"
Najgori mogući scenarij
Stručnjaci organizacije Greenpeace International priopćili su kako je zbog rata u Ukrajini ozbiljno ugrožena sigurnost najveće nuklearne elektrane u Europi.
Smatraju da bi u najgorem scenariju, kada bi prestali raditi rashladni sistemi, moglo doći do izbacivanja radioaktivnog materijala u atmosferu, što bi dovelo do daleko gore katastrofe od one u Fukushimi 2011. Upozoravaju da bi u tom slučaju tlo koje je stotinama kilometara udaljeno od reaktora moglo desetljećima biti neupotrebljivo.
"Nuklearni reaktor Zaporožje ima betonske spremnike koje štite jezgru reaktora, sistem hlađenja i bazene za potrošeno gorivo. Međutim, ti spremnici nisu predviđeni za ratnu situaciju i ne mogu izdržati direktno raketiranje", stoji u izvještaju Greenpeacea.
"Rusija bi mogla slučajno pogoditi Zaporižju. Malo je vjerovatno da bi je namjerno ciljali, s obzirom na to da bi radijacija kontaminirala i susjedne zemlje, uključujući Rusiju. Ipak, čak ni tu mogućnost ne možemo u potpunosti isključiti", dodaje se.
"U najgorem scenariju, eksplozije bi mogle uništiti neki spremnik reaktora i rashladni sistem, nakon čega bi radijacija iz reaktora i bazena mogla stići u atmosferu. Zbog visoke razine zračenja, cijelo postrojenje bi moglo biti nedostupno za saniranje, što bi onda moglo dovesti do daljnje kaskade drugih reaktora i bazena goriva, od kojih bi svaki mogao ispuštati velike količine radioaktivnosti u različitim smjerovima tokom nekoliko sedmica", piše Greenpeace.
"To znači da bi velik dio Europe, na udaljenostima od nekoliko stotina kilometara od reaktora, mogao postati nenastanjiv barem nekoliko desetljeća", dodaje.
