Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je u ponedjeljak da Švedska "može računati" na druge europske zemlje da će joj stati u odbranu u slučaju ruskog napada, iako ta zemlja nije članica vojnog saveza NATO-a.
Govoreći na zajedničkoj press konferenciji sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson u Berlinu, Scholz je istaknuo kako je EU u svoj temeljni ugovor ugradila klauzulu o uzajamnoj pomoći. Rekao je da će ta klauzula biti "shvaćena vrlo ozbiljno" ako dođe do napada na Švedsku.
"Kada dođe do toga, na to se može osloniti", dodao je Scholz.
Podsjetimo, članak 42.7 klauzula je solidarnosti koja kaže da ako je članica Evropske unije žrtva “oružane agresije na njezin teritorij”, druge države imaju “obavezu pomoći joj svim sredstvima u njihovoj moći”.
Na ovaj je članak prvi put se pozvalo na zahtjev francuske vlade nakon višestrukih terorističkih napada na Pariz. Zemlje EU jednoglasno su glasale za.
Ovaj članak ne zahtijeva od članova da poduzmu vojnu akciju. Članice koje su tradicionalno bile neutralne, kao što su Irska, Austrija i Švedska, nisu dužne potkopavati svoj status. U članku se također navodi da to ne potkopava obaveze prema Organizaciji Sjevernoatlantskog pakta (NATO), čiji su dio i neke, iako ne sve, zemlje članice EU, piše Politico.
Izvorno je bio uključen u Ugovor na inzistiranje Grčke, koja je željela imati nekakvu zaštitu kolektivne odbrane izvan NATO-a jer je Turska, njen najveći vojni protivnik, također pokrivena NATO-om, ali nije članica EU.
Lisabonski ugovor također uključuje “klauzulu solidarnosti”, članak 222. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije (UFEU). Ovaj članak posebno spominje Evropsku uniju, dok članak 42.7 samo spominje države članice. Odlukom da se pozove na članak 42.7, Francuska je odabrala više međuvladin pristup.
Članak 42.7 sličan je članku 5 NATO-a, koji kaže da se napad na bilo koju članicu NATO-a smatra napadom na sve članice. Na to se prvi put pozvalo nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. septembra.
Ruski rat u Ukrajini izazvao je strahove u Švedskoj i Finskoj da bi one mogle biti sljedeća meta napada iz Moskve, posebice zato što niti jedna zemlja nije članica NATO-a, koji u središtu ima pakt o međusobnoj odbrani.
Ranije ovog mjeseca Andersson i finska premijerka Sanna Marin napisali su pismo predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu ističući da "čelnici EU-a moraju biti vrlo ujedinjeni i jasni u pogledu činjenice da je EU i sigurnosna zajednica za svoje države članice" i da Klauzula EU-a o međusobnoj odbrani "je bitan dio ovoga".
Scholzove primjedbe pokazale su da se Berlin slaže s tom ocjenom. Međutim, pitanje je koliko bi EU mogao učiniti za odbranu Švedske, s obzirom na to da – za razliku od NATO-a – ne uključuje vojnu supersilu Sjedinjene Države ili Ujedinjeno Kraljevstvo, jednog od rijetkih vojnih teškaša na kontinentu.
Vlastite njemačke oružane snage godinama su bile nedovoljno opremljene, a Scholz je nedavno najavio veliko povećanje izdataka za odbranu kako bi pokušao preokrenuti godine zanemarivanja nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Klauzula EU kaže da ako je članica Europske unije žrtva “oružane agresije na njezin teritorij”, druge države imaju “obavezu pomoći i pomoći svim sredstvima u njihovoj moći”.
Govoreći zajedno sa Scholzom u ponedjeljak, Andersson je jasno rekao da bi takva pomoć trebala uključivati vojnu pomoć, ako je potrebna. Naglasila je da će Švedska ponuditi takvu pomoć ako se napadne još jedna članica EU.
"Otkad smo ušli u EU, više nismo stvarno neutralni, jer postoji ta klauzula solidarnosti", rekao je Andersson. “Dakle, ako bi neka zemlja EU-a bila napadnuta ili bi tamo bila kriza, više ne bismo bili neutralni: podržali bismo tu zemlju. To bi moglo uključivati slanje trupa.”
Na pitanje mogućeg članstva u NATO-u, Andersson je rekao da je Švedska vidjela “da se sigurnosna situacija promijenila” i da političke stranke sada raspravljaju o implikacijama toga.
"Ovisno o ishodu ove rasprave, vidjet ćemo koji je najbolji put naprijed za Švedsku", rekla je.
Anderssonova Švedska socijaldemokratska stranka dosad je bila skeptična oko ulaska u NATO.
