U Sarajevu se danas održava sjednica Predstavničkog doma PSBiH na kojoj će biti razmatrani prijedlozi Zakoni o VSTV-u i Zakona o sudu BiH koje su predložili Klub SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red.
Usvajanje ova dva zakona su uvjet za otvaranje pregovora BiH s Evropskom unijom.
Nakon što je SNSD u više navrata blokirao donošenje ovih zakona u Vijeću ministara BiH, a HDZ BiH nije učinio ništa da se te blokade prevaziđu, opozicija iz RS je u parlamentarnu proceduru uputila svoje prijedloge zakona, o čemu je Raport već pisao.
Sada su zakoni uvršteni u dnevni red i razmatrat će se po hitnom postupku.
Tvrde da su uvažene preporuke Venecijanske komisije
Raport je u posjedu predloženih zakonskih rješenja koja bi se danas trebala naći pred parlamentarcima.
Između ostalog u obrazloženju Zakona o VSTV-u navodi se da je cilj donošenja tog zakona jačanje nezavisnosti pravosuđa, transparentnosti rada i poštivanje načela raznolikosti u sastavu ovog pravosudnog tijela.
U prijedlogu se tvrdi da ovaj zakon propisuje jasnija pravila za izbor članova VSTV-a, osiguravajući da u Vijeću budu zastupljeni predstavnici svih nivoa sudova i tužilaštava, ali i stručnjaci koji nisu iz pravosudne zajednice.
Navodi se i da zakon sprečava mogućnost preglasavanja u VSTV-u , te da provjera izvještaja o imovini i interesima prethodi preuzimanju dužnosti, čime se dodatno osigurava integritet članova.
U obrazloženju se tvrdi da prijedlog Zakona o VSTV-u poštuje ranija mišljenja i preporuke Venecijanske komisije.
"U preporuci Venecijanska komisija smatra da je od važnosti ovim Nacrtom precizirati da se na VSTS ne primjenjuju odredbe Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine i Zakona o upravi i to onako kako je to riješeno važećim Zakonom o VSTS-u. U skladu s ovom preporukom dopunjen je član 4. st. (8) Nacrta zakona.
Nadalje, poštujući Ustavne odredbe, u članu 4. stav 5. predviđeno je da sastav Vijeća, u pravilu odražava sastav naroda u Bosni i Hercegovini u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kako bi se pravilno i bez zloupotreba implementiralo ovo pravilo, žrijebom će se, prije objavljivanja javnog poziva odrediti institucije iz kojih će se izborom članova Vijeća obezbjediti njegova provedba.
Na član 5. Nacrta, koji se odnosi na sastav Vijeća , Komisija je pozdravila činjenicu da Nacrt zakona poštuje načelo raznolikosti i osigurava da su sudije i tužioci predstavnici svih nivoa i oblasti sudova i tužilaštva, ali preporučuje značajno povećanje broja članova u VSTS-u koji nisu nosioci pravosudne funkcije.
U skladu sa preporukom iz Mišljenja, predviđeno je da dva člana biraju druga tijela i to jednog Vijeće ministara, a jednog Predstavnički dom Parlamentarne skupština BiH uz precizno propisane uslove, a po jednog člana birat će advokatske komore tj., Federalna i Advokatska komora Republike Srpske.
- Kako član 5. Nacrta predviđa, u VSTV-u je 8 članova koji su sudije, 8 članova iz reda tužilaca i 4 člana koji nisu iz pravosudne zajednice. Povećanje broja članova koji nisu nosioci pravosudne funkcije u VSTS osigurava značajnu zastupljenost ovih stručnjaka u odgovarajućim Odjelima (4 od 8), čime će se zasigurno obezbjediti demokratski legitimitet kako Odjela tako i VSTV-a", navodi se između ostalog u prijedlogu Zakona o VSTV-u.
Sjedište apelacionog odjeljenja na Palama
U obrazloženje predloženih izmjena Zakona o Sudu BiH navodi se da država mora obezbijediti pravnu sigurnost građanima i sistem dvostepenog odlučivanja u krivičnim predmetima, jer je to standard koji garantuju domaći zakoni i međunarodne konvencije.
Trenutno, žalbe na presude Suda BiH rješava apelaciono vijeće tog istog suda, što je formalno u skladu s presudama Ustavnog suda, ali se smatra da takav sistem ne nudi dovoljno garancija nezavisnosti i povjerenja javnosti.
Sudije se imenuju u Sud BiH kao cjelinu, a predsjednik Suda kasnije ih raspoređuje u odjeljenja, bez posebnih kriterija i bez stalnosti mandata u apelacionom odjeljenju. Zbog toga se tvrdi da postoji prostor za sumnju u unutrašnju nezavisnost sudija koji odlučuju o žalbama.
Predloženim rješenjem apelaciono odjeljenje dobilo bi poseban, odvojen status unutar Suda BiH. Sudije tog odjeljenja imenovalo bi direktno Visoko sudsko i tužilačko vijeće, imale bi stalni mandat u apelacionoj strukturi i činile bi funkcionalno i organizaciono izdvojenu drugostepenu instancu. Time bi se, prema predlagačima, osiguralo da žalbe razmatra drugi, nezavisan sudski nivo, što je u skladu s evropskim standardima.
Jedna od važnih novina jeste i prijedlog da sjedište apelacionog odjeljenja bude u Općini Pale. Kaže se da će ta odluka početi da važi tek kada se ispune svi tehnički i materijalni uslovi. Navodi se i da će apelaciono odjeljenje imati svoj poseban budžet u okviru budžeta Suda BiH, kako bi se jasno odvojile njegove potrebe i osigurala potpunija nezavisnost.