Pravosnažna potvrda presude protiv Milorada Dodika, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i kojom mu je zabranjeno političko djelovanje u trajanju od šest godina, ponovo je pokrenula lavinu neosnovanih optužbi od Dodika i njegovih saradnika i koalicionih partnera u RS da je riječ o politički montiranom procesu i procesu protiv entiteta RS.
Tokom današnjeg Dodikovog obraćanja 'između redova' se moglo iščitati da on nije bio spreman na to da će mu prvostepena presuda biti i potvrđena i da se vjerovatno nadao drugačijem ishodu.
Dodik koji je mjesecima vršio pritisak na pravosudne institucije čak naloživši donošenje neustavnih zakona u RS kojima je pokušao zabraniti rad pravosdunih institucija na području tog bh.entiteta, danas je shvatio da je izgubio bitku s državom BiH i da pravosuđe nije podleglo njegovim napadima i pritiscima.
Nekoliko njegovih izjava, počev od one da je spreman novi Ustav RS, da će Narodna skupština RS odrediti dalje poteze nakon presude , njemu kao pojedincu, te da je pozvao entitetsku policiju da spriječi održavanje prijevremenih izbora za predsjednika RS, koji po Izbornom zakonu BiH neminovno moraju uslijediti impliciraju da će Dodik nastaviti s udarima na ustavni poredak BiH.
Pročitana strategija i taktika
Istovremeno, Dodik je danas ponovo negirao legitimitet Tužilaštva BiH i Suda BiH iako se nedavno dobrovoljno pojavio pred institucijama u svojstvu osumnjičenika za napad na ustavni poredak.
Sve ovo govori da Dodik želi kolektivno, entitet RS uvući u sukob s državnim institucijama, a kada dođe 'mak na konac' onda on koristeći svoju političku moć i veze sebe nastoji spasiti,a sve druge koji se ogriješe o zakon zarad njega, ostavlja na cjedilu.
Najočitiji primjer takvog , Dodikovog iskorištavanja ljudi za svoje potrebe i svoje spašavanje je Darko Ćulum, direktor Državne agencije za istrage i zaštitu BiH koji je poslušao Dodika, napustio SIPA-u, a kada je vidio da zakonski ne može riješiti svoj radno-pravni status dok ga ne razriješi Vijeće ministara BiH vratio se pognute glave u SIPA-u i sada je suočen i s krivičnom prijavom.
Ono što jeste činjenica je to da je presuda protiv Milorada Dodika pravosnažna i izvršna.
Dodik to danas nije izgovorio, ali je rekavši da poziva MUP-a RS da spriječi aktivnosti za prijevremene izbore za predsjednika RS nagovijestio da će s te pozicije otići samo silom.
Jer, šta znači intervencija MUP-a RS da spriječi održavanje prijevremenih izbora za čelnika RS po Izbornom zakonu BiH nego primjenu sile, a u tom slučaju morale bi reagirati druge policijske agencije, prije svega SIPA-a i DKPT zaduženi za sigurnost provedbe izbora .
Za sada se nadati da će prevladati razum i da će Dodik prestati da presudu protiv njega poistovjećuje s entitetom RS i građanima koji u njemu žive, a nadasve da će prestati na prizivanje sukoba zbog toga što je presuđen .
Nije Dodik ni danas propustio reći da je osuđen zbog toga jer nije 'slušao stranca', misleći na visokog predstavnika u BiH i to što je osuđen za krivično djelo neprovođenje odluka visokog predstavnika.
Međutim, uvijek iznova treba podsjetiti da je do Schmidtove intervencije u Krivičnom zakonu BiH u julu 2023. godine,a kojom je neprovođenje njegovih odluka postalo krivično djelo, došlo zbog toga što je Dodik uprkos tome što je Schmidt van snage stavio neustavni zakon NSRS o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH u entitetu RS , potpisao ukaz o objavi tog zakona u Službenom glasniku RS.
U konačnici, ne donosi Schmidt zakone o tome da se mora provesti njegova odluka o tome kakvo će se cvijeće saditi ispred zgrade gdje je smješten predsjednik RS, nego donosi odluke koje poništavaju protivustavno i antidejtonsko djelovanje i do njegove intervencije u Krivičnom zakonu BiH kojim će spriječiti nepoštivanje odluka koje to sprečavaju, takvo ponašanje niti je bilo, niti je evidentno moglo biti sankcionirano.
Nastavak udara na ustavni poredak
Danas, kada je osuđujuća presuda protiv Dodika pravosnažna , može se reći da pune dvije godine i to od podizanja optužnice protiv njega, do pravosnažnosti presude, traje sistematska destabilizacija ustavno-pravnog poretka BiH od režima iz RS
Jer Dodik se od optužbi nije branio samo pravnim sredstvima pred Sudom BiH, nego je pokrenuo politički, institucionalni i medijski rat protiv državnih institucija s ciljem paralize države.
Pokazalo se da domaće institucije nisu bile spremne za adekvatan odgovor na te napade,a izostao je I odlučniji odgovor međunarodnih aktera I snaga koje sun a njega bile obavezne po Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Prvi Dodikov istup nakon pravosnažne presude za sada ne nagovještava da će se on 'smirit' i prestati s udarima na državu.
Ali, isto tako je jasno da on sada ima ograničene mogućnosti, i da je i javnost u RS ‘pročitala’ njegovu strategiju napada na sve druge kojom pokušava neutralizirati vlastitu odgovornost.
I zato pravosnažna presuda protiv njega označava početak Dodikovog formalnog političkog kraja. Ključno je da li će taj kraj biti miran prijenos moći ili pokušaj destabilizacije.
Zbog toga i nadležne domaće institucije I međunarodni akteri moraju biti u pripravnosti.