Iran je preko pakistanskih posrednika dostavio svoj odgovor na najnoviji američki prijedlog o prekidu vatre, dok su iranski zvaničnici i mediji otkrili ključne zahtjeve Teherana vezane za rat, ukidanje sankcija i Hormuški moreuz.
Američki predsjednik Donald Trump odbacio je odgovor, nazivajući ga "potpuno neprihvatljivim“.
Iranska državna novinska agencija IRNA saopštila je da je odgovor Teherana zvanično dostavljen Pakistanu, koji i dalje djeluje kao službeni posrednik između Irana i SAD.
Portparol Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je danas da je iranski odgovor „velikodušan i odgovoran“ prijedlog, naglašavajući da Teheran nije tražio ustupke od Washingtona, već prekid rata i, kako je rekao, pomorske piraterije protiv iranskih brodova.
Najnovija razmjena uslijedila je nakon maratonskih pregovora u Islamabadu koji su završeni bez konačnog dogovora, uprkos više od 21 sata razgovora između političkih i stručnih delegacija obje strane.
Iranski zvaničnici i mediji uglavnom krive zastoj za ono što su opisali kao „maksimalističke“ i „nerazumne“ američke zahtjeve u vezi s Hormuškim moreuzom, iranskim nuklearnim programom i sankcijama.
Glavni zahtjevi Irana
Prema izvještajima iranskih medija, najnoviji prijedlog Teherana zasniva se na širem okviru koji je prvobitno predstavljen kao plan od 10 tačaka, a kasnije proširen na prijedlog od 14 tačaka kroz ponovljene razmjene s Washingtonom uz posredovanje Pakistana.
Iranski zvaničnici insistiraju da je trenutna faza pregovora prvenstveno fokusirana na okončanje rata i vraćanje regionalne stabilnosti, a ne na razgovore o nuklearnom pitanju.
Izvještaji IRNA-e i izjave iranskih zvaničnika pokazuju da Teheran traži trajni i nepovratni kraj rata na svim frontovima u regiji, posebno u Libanu, zajedno s trenutnim ukidanjem američke pomorske blokade i prestankom napada na iranske trgovačke brodove.
Iran također zahtijeva garancije protiv budućih vojnih napada, obnovu sigurnog pomorskog prolaza kroz Hormuški moreuz, ukidanje sankcija na izvoz iranske nafte u roku od 30 dana i oslobađanje zamrznute iranske imovine.
Iranski mediji također navode da Teheran želi priznanje regionalne sigurnosne uloge u upravljanju prolazom kroz Hormuški moreuz, kao i uspostavljanje mehanizma za kompenzaciju ratne štete.
IRNA je izvijestila da najnoviji prijedlog predviđa početni pisani memorandum fokusiran na završetak rata, nakon čega bi uslijedio 30-dnevni period pregovora za tehničke i stručne razgovore.
Nuklearno pitanje trenutno nije u fokusu
Iranski zvaničnici više puta su naglasili da neće biti pregovora o nuklearnom pitanju prije definitivnog završetka rata.
Baghaei je u ponedjeljak rekao da prioritet Teherana ostaje „okončanje rata u svim njegovim oblicima“ i osiguravanje sigurnosti u Zaljevu i Hormuškom moreuzu.
Iako su neki strani mediji, uključujući Axios i The Wall Street Journal, izvijestili o mogućim razgovorima vezanim za obogaćivanje uranija i iranske zalihe obogaćenog uranija, iranski zvaničnici nisu potvrdili nikakve nuklearne obaveze u najnovijem prijedlogu.
Iranski mediji su umjesto toga opisali izvještaje o ograničenjima obogaćivanja i transferima uranija kao spekulacije.
Iran već dugo tvrdi da je obogaćivanje uranija na vlastitom tlu suvereno pravo zemlje i da pregovori ne mogu napredovati pod vojnim pritiskom.
„Kad god je potrebno, borimo se, a kad god smatramo prikladnim, koristimo diplomatiju“, rekao je Baghaei u ponedjeljak.
Trump odbacio prijedlog
Trump je reagovao ubrzo nakon što su se pojavili izvještaji o revidiranom prijedlogu Teherana.
„Upravo sam pročitao takozvani odgovor Irana. Nikako mi se ne sviđa. Potpuno neprihvatljivo“, napisao je Trump na Truth Socialu.
Kasnije je, obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, rekao da je prekid vatre s Iranom u „nevjerovatno slabom“ stanju.
„Nazvao bih ga trenutno najslabijim, nakon što sam pročitao taj komad smeća“, rekao je, misleći na iranski odgovor.
Prema iranskim medijima, Teheran čeka zvaničan odgovor preko pakistanskih posrednika, umjesto da reaguje na javne komentare ili objave na društvenim mrežama.
SAD i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. februara, što je izazvalo odmazdu Teherana protiv Izraela i američkih saveznika u Zaljevu, kao i zatvaranje Hormuškog moreuza.
Prekid vatre stupio je na snagu 8. aprila uz posredovanje Pakistana, ali pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma. Primirje je kasnije produžio Trump bez određenog roka.