U svijetu u kojem informacije nikada ne prestaju dolaziti, a vijesti se osvježavaju u stvarnom vremenu, navika neprekidnog pregledavanja negativnih sadržaja postala je prepoznatljiv obrazac ponašanja korisnika interneta. Ova pojava poznata je pod imenom doomscrolling – pojam koji opisuje kontinuirano i često nesvjesno konzumiranje zabrinjavajućih vijesti, obično putem pametnih telefona i društvenih mreža. Iako sama potreba za informiranjem nije ništa novo, tehnološki alati današnjice omogućuju korisnicima da bez prekida prelaze s jedne loše vijesti na drugu, što stvara začarani krug tjeskobe, stresa i smanjene kontrole nad digitalnim navikama.
Posljedice doomscrollinga na mentalno zdravlje
Dugotrajno i učestalo prakticiranje doomscrollinga može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje korisnika. Iako mnogi ovu naviku u početku doživljavaju kao bezazlen način informiranja, istraživanja pokazuju da stalna izloženost negativnim vijestima i emocionalno nabijenom sadržaju značajno povećava nivo stresa, anksioznosti i depresivnih simptoma. Umjesto osjećaja kontrole i informiranosti, korisnici sve češće doživljavaju psihološki umor, preopterećenost i osjećaj bespomoćnosti.
Jedna od prvih posljedica doomscrollinga je narušena kvaliteta sna. Mnogi korisnici prakticiraju doomscrolling navečer, neposredno prije spavanja, što negativno utječe na smirivanje uma i prirodni prijelaz u fazu odmora. Negativan sadržaj aktivira stresne reakcije u organizmu i otežava opuštanje, što može dovesti do nesanice, površnog sna i osjećaja iscrpljenosti tokom dana.
Osim toga, doomscrolling često smanjuje produktivnost i otežava koncentraciju. Konstantno preusmjeravanje pažnje s jednog uznemirujućeg sadržaja na drugi može rezultirati tzv. kognitivnim preopterećenjem, zbog čega korisnici teže usmjeravaju fokus na radne zadatke, učenje ili donošenje odluka.
Na duže staze, doomscrolling može pridonijeti razvoju hronične anksioznosti, osjećaja beznađa te općeg nepovjerenja u društvo i institucije. Osobito su osjetljive grupe koje već imaju određene psihološke teškoće ili su izložene dodatnom stresu iz svakodnevnog života.
U kontekstu sveprisutne tehnologije i dostupnosti sadržaja 24/7, nužno je prepoznati doomscrolling kao rizičan obrazac ponašanja koji zahtijeva ne samo individualnu pažnju, već i širu društvenu svijest o njegovim posljedicama.