Daleki putnici kroz svemir, tačkice svjetlosti koje povremeno prelete preko noćnog neba, iza ovih jednostavnih opisa kriju se dva potpuno različita nebeska tijela: komete i asteroidi.
Po čemu se razlikuju?
Asteroidi su nebeska tijela veličine od nekoliko metara do nekoliko stotina kilometara.
Najčešće su kameni, kameno–gvozdeni ili gvozdeni, i ne ispuštaju gasove ni pare, pa zato nemaju rep.
Većina se nalazi u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, gdje kruže oko Sunca po stabilnim, gotovo kružnim orbitama.
Komete su sastavljene od leda, prašine i stijena.
Kada se približe Suncu, led počinje isparavati, oslobađajući gas i prašinu, zbog čega se formira karakterističan rep, koji kometu čini vidljivom sa Zemlje.
Kreću se uglavnom po eliptičnim orbitama, a dijele se na periodične i neperiodične.
Jezgro komete obično ima veličinu od nekoliko do pedesetak kilometara, dok rep može dostići veličine od više stotina kilometara.
Kada je otkriven prvi asteroid?
Prvi asteroid otkriven je 1801. godine u Palermu (Italija).
Otkrio ga je astronom Đuzepe Pjaci, koji je u početku mislio da se radi o kometi. Kasnije je utvrđeno da se nebesko tijelo kreće u orbiti sličnoj onima između Marsa i Jupitera.
Naziv asteroid potiče iz grčkog jezika i znači „sličan zvijezdama“.
Asteroidi često dobijaju imena po ličnostima iz mitologije ili nauke.
Jugoslavenski astronom Milorad B. Protić otkrio je čak 33 asteroida, među kojima su 1554 Jugoslavija, 1517 Beograd, 2244 Tesla, 1550 Tito i mnogi drugi.
A kada kometa?
U antičkoj Grčkoj vjerovalo se da komete nastaju na Zemlji.
Kasnije je Tiho Brahe izmjerio njihovu paralaksu i dokazao da se nalaze mnogo dalje.
Veliki iskorak napravio je Edmond Halley, koji je povezao posmatrane komete iz 1531, 1607. i 1682. i predvidio njihov povratak, tako je nastala Halejeva kometa.
Razvojem nauke i fotografije u 19. i 20. vijeku otkriveni su detalji o hemijskom sastavu i strukturi kometa.
One obično nose ime po osobi koja ih je otkrila.
Najstarija kometa koju poznajemo?
U julu 2025. godine primijećena je kometa 3I/Atlas, otkrivenа NASA-inim teleskopom Atlas u Čileu.
Istraživanja sugerišu da ne pripada Sunčevom sistemu i da bi mogla biti starija od njega, čak preko sedam milijardi godina.