Donošenjem globalnog sporazuma "Klimatski pakt iz Glasgowa" sinoć je nakon "napete završnice u produžecima" završila velika UN-ova klimatska konferencija COP26.
Najvažniji klimatski skup nakon COP-a 21 u Parizu, koji je rezultirao Pariškim klimatskim sporazumom, COP26 doveo je do nekih pomaka u borbi s opasnim globalnim zagrijavanjem. Nažalost, kao i na brojnim dosadašnjim UN-ovim klimatskim skupovima oko nekih spornih tačaka nije postignuta saglasnost.
Jutarnji je objavio osvrt na pet pozitivnih postignuća i pet negativnih posljedica klimatske konferencije u Glasgowu.
Pet pozitivnih postignuća
- "Klimatski pakt iz Glasgowa" prvi je globalni sporazum kojim se potpisnice obvezuju na smanjenu upotrebu ugljena i smanjenje subvencija na fosilna goriva
- Postignut dogovor da se poveća pomoć zemljama koje su najpogođenije klimatskim promjenama
Na konferenciji u Kopenhagenu 2009. godine dogovoreno je da će do 2020. godine bogati godišnje izdvajati 100 milijardi dolara za pomoć najpogođenijim zemljama kako bi se prilagodile klimatskim promjenama. No, 2020. godine doseglo se 80 milijardi dolara pa je sad cilj pomaknut na 2022. godinu. No, do 2025. godine izdvajanja za pomoć siromašnima trebala bi doseći 500 milijardi dolara, kako je to naglasio Alok Sharma, predsjednik COP-a 26 i britanski ministar energetike.
- Kina i SAD ugodno iznenadile čovječanstvo zajedničkom deklaracijom o jačanju akcije za klimu
Kina je najveći ukupni svjetski emiter ugljikovog dioksida, dok je SAD i dalje najveći emiter po glavi stanovnika. Iako priznaju da među njima postoji jaz oko trenutnih napora i ciljeva Pariškog sporazuma, obje velesile ističu važnost cilja iz Pariškog sporazuma o zaustavljanju rasta temperature ispod 2°C, s ciljem da ne prijeđe 1,5 stepen.
- Više od 100 svjetskih lidera obećalo da će do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla, a što će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava
Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 miliona četvornih milja, a zajedničku između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija te Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.
- Donesen globalni sporazum o smanjenju emisija metana, koji je nakon ugljikovog dioksida najozloglašeniji staklenički plin
Gotovo stotinu država, obvezalo se na smanjenje njegovih emisija za 30 posto do 2030. godine (u odnosu na emisije iz 2020. godine) što znači manje zagrijavanje planeta za 0,3 stupnja do 2050. godine.
Pet negativnih posljedica
- Glavni moto konferencije u Glasgowu bio je "održati živim cilj od zagrijavanja za 1,5 Celzijevih stepeni do kraja 21. stoljeća". No, to se nažalost nije dogodilo: ukoliko bi se ostvarila obećanja s COP-a 26 Zemlja bi se zagrijala za 2,4 Celzijeva stupnja do 2100. godine. To je bolje od projekcije zagrijavanja od 2,7 Celzijeva uoči konferencije, ali i dalje daleko iznad 1,5 Celzijevih stepeni
- U zadnjim satima pregovora, u završni dokument umjesto formulacije o postupnom ukidanju ugljena, na zahtjev Indije, ušla je formulacija o postupnom smanjenju korištenja ugljena. Indijski ministar klime Bhupender Yadav obećao je kako će ta mnogoljudna država postati ugljično neutralna do 2070. godine.
- Analitičari upozoravaju da postoje klauzule koje će omogućiti nekim zemljama da izbjegavaju ažuriranje planova za smanjenje emisija, u ovisnosti o "različitim unutrašnjim okolnostima". Postoji bojazan da će neke zemlje, poput Indije, Kine, ali i Australije iskoristiti te klauzule, kako ne bi ažurirale planove iduće godine.
- Pregovarači su postigli dogovor o pravilima trgovanja emisijama ugljika i potencijalno otvorili put ulaganjima milijardi dolara u zaštitu šuma. No, zemlje koje su najosjetljivije na učinke klimatskih promjena izrazile su zabrinutost zbog mogućih zloporaba jer bi takvi otkupi emisija ugljika mogli nekima omogućiti da izbjegavaju smanjenje svojih emisija.
- Kina, Rusija i Indija, koji su među prvih pet emitera metana nisu potpisale sporazum o smanjenju emisija tog stakleničkog plina za 30 posto do 2030. godine. Metan je kriv za 0,5 od ukupno 1,2 stupnja, koliko se Zemlja zagrijala u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
