Nakon nekoliko sedmica zastoja, ruska je vojska, čini se, napokon pronašla način kako napredovati u Donbasu - intenzivnim granatiranjem nesofisticiranom artiljerijom zbog čega su se iscrpljeni ukrajinski branitelji morali povući, piše "Guardian".
Volodimir Zelenskij rijetko govori o broju žrtava, no prošle je sedmice ipak kazao kako u Donbasu na prvoj liniji "gine između 50 i 100 ukrajinskih vojnika", što bi moglo značiti i do 3.000 mjesečno u ovom jezivom ratu iscrpljivanja.
Ozbiljni gubici
Ranjenih obično bude tri ili četiri puta više, što su ozbiljni gubici za ukrajinske trupe kojih je, prema procjenama, u Donbasu prije rata bilo blizu 30.000 - iako je u međuvremenu njihov broj povećan zbog mobilizacije, prenosi "Jutarnji list".
"Ruske snage su približavanjem gradu Severodonjecku i okolnim selima osvojile više prostora prošl2 sedmice nago u svim naporima u maju", saopćio je Institut za ratne studije.
Granatiranje Severodonjecka se eksponencijalno povećava, kazao je Serhij Hajdaj, guverner Luhanske oblasti koja je sada 95 posto pod kontrolom Rusa.
Procjenjuje da u napadu na grad sudjeluje blizu 10.000 ruskih vojnika s 2.500 komada oružja i opreme.
Rusko napredovanje nije dramatično, ali ocrtava novu taktiku. Napustili su pokušaje okruživanja ukrajinskih snaga u Donbasu, što je uključivalo i neuspješan prelazak rijeke prošli mjesec.
Umjesto toga sada su se usredotočili na manja okruženja - odnosno "kotlove" - i koncentraciju na Severodonjeck.
To je potvrdio i vojni čelnik samoproglašene proruske republike Donjeck Eduard Basurin, koji je kazao kako su ruske snage počele s manjim okruživanjem ukrajinskih snaga kako bi onemogućile pristup logistike i pojačanja, umjesto da ih pokušavaju opkoliti u većem krugu.
Dodatne snage
Ruskim naporima pomaže i kraći opskrbni put preko obližnje granice s Rusijom, kao i gusta mreža željezničkih pruga u dijelovima Luhanska koje su ruske snage okupirale 2014.
Osim toga, stalno stižu i dodatne snage prethodno zauzete neuspješnim pokušajima zauzimanja Kijeva.
Promjena se dogodila nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin zadužio generala Aleksandra Dvornikova da vodi borbu. Zloglasni "koljač iz Sirije" komandovao je i motoriziranom divizijom koja je razorila Grozni kasnih 90-ih.
Dvornikov je istu taktiku sada primijenio i u Ukrajini.
I dalje ne "briljiraju"
Nick Reynolds, stručnjak za kopneno ratovanje iz think tanka RUSI, što je engleska kratica za Kraljevski institut ujedinjenih službi (Royal United Services InstituteI), kaže kako su Rusi preorijentirali svoje operacije prema "ostvarivanju skromnijeg cilja", što im dopušta zauzimanje manjih sela poput Popasne i Rubižnje, iako, kako kaže, ruske snage i dalje "ne briljiraju na terenu" te se oslanjaju na artiljeriju.
No, drugi u to nisu uvjereni. Nervozni Kijev i dalje apelira na Zapad da pošalje još moćnije oružje. Prošli put su tražili dalekometni višeraketni sustav M270.
No, nakon nekoliko sedmica natezanja, čini se da su Sjedinjene Američke Ddržave spremne poslati oružje, nakon što su to neko vrijeme odbijali.
M270 dolazi u nekoliko verzija i može lansirati rakete dometa većeg od 165 kilometara, dok britanska verzija istog sistema ima domet od 80 km.
No, oba sistema su daleko bolja i moćnija od onoga čime Kijev trenutno raspolaže i to bi bio značajan dodatak arsenalu Ukrajine.
Na pitanje što je Ukrajini u ovom trenutku najpotrebnije, zastupnica u ukrajinskom parlamentu Kira Rudik kazala je da im je najviše potrebno oružje te dodala kako njena zemlja i Zapad nikako ne smiju potcijeniti Rusiju samo zato što sve do ove sedmice nisu ostvarili neki značajan napredak u Donbasu.
Rudik kaže kako svaki dan razgovara s ukrajinskim vojnicima na prvoj liniji ratišta.
No najveći je problem, kazala je, to što će biti potrebno barem dva mjeseca, ako ne i više, da obećano oružje Zapada stigne, što Rusiji sada daje određenu taktičku prednost.
Glavni problem Ukrajine je taj što, iako su u prvoj fazi tromjesečnog rata odbili napade na Kijev i Harkiv, ipak nisu uspjeli vratiti teritorij koji su Rusi osvojili na jugu i istoku.
To znači da je pretrpjela ljudske i ekonomske gubitke daleko veće od Rusije. Zbog borbi je raseljeno skoro 13 milijuna ljudi, prema procjenama Ujedinjenih naroda.
Smatra se da će ekonomija doživjeti pad od 45 posto ove godine, objavila je Svjetska banka, a zemlja ima i problema s likvidnošću. Strateški važne žitarice - od čega se 99 posto prevozi preko sada blokiranih luka na Crnom moru - leže u silosima gdje im prijeti opasnost od truljenja.
U međuvremenu, iako su Rusima trebala tri mjeseca da zauzmu Mariupolj, pri čemu su grad potpuno uništili i protjerali dobar dio stanovništva, ove su sedmice gradske plaže i luke čistili od mina jer se Moskva nada da će ponovo otvoriti grad te preko njega prevoziti zalihe na okupirani jug zemlje.
Prijetnja za Ukrajinu je i zamor Zapada ili gubitak jedinstva, osobito ako se rat oduži i na iduću godinu. Zemlje koje su tradicionalno manje neprijateljske prema Rusiji mogle bi prihvatiti prijedlog veterana diplomatije Henryja Kissingera, koji je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu rekao da bi trebalo razmotriti teritorijalne ustupke Rusiji kako bi se okončale borbe.
Postoje znakovi da je Rusija zadovoljna trenutnim tempom.
Ministar odbrane Sergej Šojgu ustvrdio je u utorak da se ofanziva usporava "namjerno kako bi se izbjegle civilne žrtve", a iako postoji mnogo dokaza o stradanjima civila usljed ruskog granatiranja, to također sugerira da je Rusija spremna za duži rat.
Phil Osborn, bivši šef britanske obrambene obavještajne službe, rekao je da je vojna situacija takva da Ukrajini treba pomoći koliko god se može:
"Zapad mora stalno biti usredotočen na Ukrajinu i biti spreman na bol. Putin računa da će na Zapadu biti sve više ometanja (pogledajte samo kako se vijesti mijenjaju i kako "razumni" glasovi sugeriraju Zelenskom da pristane na teritorijalne ustupke), te da ima više strpljenja od Zapada".
