Na papiru, Amerikanci dobijaju ono što su dugo tražili: Evropu koja troši mnogo više na odbranu i koja se znatno manje oslanja na Washington po pitanju vlastite sigurnosti. Ipak, Donaldu Trumpu se možda neće svidjeti ono što američki pritisak stvara.
Redali su se lideri za govornicom Minhenske sigurnosne konferencije u petak, govoreći o povećanju vojnih budžeta i redefinisanju transatlantskog saveza kao "NATO 3.0".
Međutim, nakon toga su uslijedili oštri apeli na evropski patriotizam i pozivi kontinentu da ojača vlastite sektore naoružanja, svemira i tehnologije kako bi bio manje ovisan o vanjskim faktorima — uključujući i Sjedinjene Američke Države, piše Politico.
Naglašavajući ono što je na stolu, njemački kancelar Friedrich Merz prešao je na engleski jezik kako bi poentirao. Obraćajući se direktno američkim delegatima u dvorani, rekao je: „Dragi prijatelji, biti dio NATO-a nije samo konkurentska prednost Evrope, to je i konkurentska prednost Sjedinjenih Država. Zato, popravimo i oživimo transatlantsko povjerenje zajedno. Mi, Evropljani, radimo svoj dio posla.“
Ali su također podcrtali da će Evropa postati sila sama po sebi, sposobna da se odupre kako ruskoj agresiji, tako i američkim prijetnjama.
„Moramo ubrzati i isporučiti sve komponente geopolitičke moći: odbranu, tehnologije i smanjenje rizika (derisking) prema svim velikim silama kako bismo postali manje ovisni,“ izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron u vatrenom govoru u kojem je veličao prednosti evropskog modela i načina života.
EU bi trebala imati više ponosa, rekao je on, dodajući da je nevjerovanje u uniju „ogromna greška“.
Amerikanci u Minhenu su naglasili da su sretni zbog povećane potrošnje na odbranu dok se SAD refokusira na vlastitu hemisferu i azijsko-pacifičku regiju.
SAD želi „snažne, sposobne i samostalnije evropske saveznike,“ rekao je podsekretar odbrane Elbridge Colby, dodajući da je Amerika dugo nosila „ogroman i nesrazmjeran udio“ tereta. Posebno je pohvalio Njemačku zbog njenog „historijskog, ogromnog zaokreta“ u potrošnji na odbranu.
To je značajna razlika u tonu u odnosu na prošlu godinu, kada je američki potpredsjednik JD Vance uzdrmao minhensku konferenciju svojim brutalnim napadom na evropske vrijednosti i politiku.
Sada obje strane tvrde da ostaju posvećene NATO-u. No, protekla godina — od Vanceovog govora do Trumpove prijetnje aneksijom Kanade, njegovog omalovažavanja saveznika koji su se borili uz SAD u Afganistanu, a posebno njegovih ponovljenih poziva na aneksiju Grenlanda — ostavila je traga.
Evropsko-američki odnos trenutno podsjeća na stari bračni par koji se ne razvodi, ali se seli u odvojene spavaće sobe.
Novi dogovor
Naoružani oštrim smislom za realizam, Evropljani nude novi transatlantski dogovor: Poštujte nas i tretirajte nas kao partnere od povjerenja, a mi ćemo ojačati našu odbranu, podijeliti teret sigurnosti i postati vjerodostojni vojni saveznici u sve opasnijem svijetu u kojem „međunarodni poredak zasnovan na pravima i pravilima... više ne postoji na način na koji je nekada postojao,“ rekao je Merz.
Upozorio je da u opasnoj novoj eri politike velikih sila, čak ni SAD neće biti dovoljno moćne da idu same. No, imao je i kritike za Evropu, kriveći blok što je skliznuo u „samonametnutu ovisnost“ o Americi. „Niko nas nije prisilio na ovu pretjeranu ovisnost o Sjedinjenim Državama u kojoj smo se nedavno našli.“
I drugi evropski lideri, sugerišući međusobnu koordinaciju, naglasili su obostranu korist poslijeratnog saveza, uključujući švedskog premijera Ulfa Kristerssona.
Dok su se lideri okupljali u Minhenu, on je na mreži X napisao da je zapadni savez previše važan da bi se dopustilo da se raspadne. „Odnos između SAD-a i Evrope je ranjen, ali ga treba održati,“ napisao je, dodajući: „Moramo biti iskreni u vezi s činjenicom da je naš odnos pretrpio udarac. To nipošto ne znači da trebamo napustiti transatlantske odnose.“
Evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius također je govorio o preoblikovanju zapadnog saveza, umanjujući značaj bilo kakvog zaokreta u transatlantskim odnosima nakon Trumpovih nedavnih prijetnji aneksijom Grenlanda. Govoreći na događaju POLITICO Pub, rekao je da postoji prilika da blok preuzme kontrolu nad svojim odbrambenim sposobnostima.
„Uzimali smo zdravo za gotovo da transatlantski odnosi znače da će SAD biti u Evropi i ovdje trošiti svoje resurse,“ rekao je Kubilius, ali je ponovio svoj poziv za stvaranje evropskih snaga za brzu reakciju od 100.000 vojnika, sposobnih da zamijene američke vojnike ako oni budu povučeni kući.
Evropljani su također podcrtali da će nastaviti podržavati Ukrajinu novcem i oružjem, dok se američka podrška pod Trumpom svodi na minimum. Macron je naglasio da ne može biti nikakvog sporazuma o okončanju rata bez uzimanja Evrope u obzir.
„Danas samo Evropa daje novac Ukrajini,“ rekao je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy na istom događaju.