Predsjednik Donald Trump i njegovi najbliži saradnici kao poželjan put ka tome da Sjedinjene Američke Države preuzmu vlasništvo nad Grenlandom vide poticanje tamošnjeg stanovništva da na referendumu glasa za povezivanje sa SAD, navode dvije osobe upoznate s njegovim razmišljanjem, koje su tražile anonimnost kako bi mogle otvoreno govoriti, piše Politico.
Međutim, njegova bombastična retorika o potrebi da posjeduje otok iz „psiholoških“ razloga, kao i odbijanje da isključi mogućnost vojnog udara radi zauzimanja teritorije koja pripada Danskoj, savezniku u NATO-u, očito potkopavaju taj cilj.
„Sve što želimo jeste da prema nama bude iskazano poštovanje. Ali način na koji govore o nama, o kupovini Grenlanda preko naših glava, to nije poštovanje“, rekla je za mrežu Axel Springer Global Reporters Network, koja uključuje i POLITICO, 27-godišnja studentica iz Nuuka Bebiane Johansen.
„Ne želimo da nam se izvana govori šta da radimo ili ko da budemo. Samo želimo živjeti u miru“, dodala je.
Oštri ultimatumi danskim zvaničnicima
Prema riječima gotovo desetak Grenlanđana s kojima su novinari posljednjih dana razgovarali u Nuuku, Trumpova otvorena želja da preuzme kontrolu nad Grenlandom, njegovi oštri ultimatumi danskim zvaničnicima te pojačano ismijavanje od strane saradnika iz Bijele kuće i vanjskih saveznika dodatno učvršćuju otpor.
„Ljudi su ovdje sve zabrinutiji jer Trumpove izjave postaju sve gore. To nas razdire“, rekla je Avaaraq S. Olsen, gradonačelnica Nuuka, najvećeg grada Grenlanda.
Ukazala je na nedavne predsjednikove izjave da će ga zadovoljiti samo vlasništvo nad Grenlandom, za koje je rekla da „dodatno pojačavaju frustracije i bude novi val ljutnje prema američkoj vladi. Nekada je to bila prijateljska zemlja.“
Uprkos Trumpovom razmetanju, njegovi saradnici koji rade na listi mogućih opcija fokusirani su na načine kako direktno potaknuti referendum na Grenlandu o pridruživanju SAD, razmatrajući informativne i dezinformacijske kampanje s ciljem utjecaja na javno mnijenje, finansijske ponude javnom sektoru i poticaje privatnom sektoru, navela je jedna od osoba upoznatih s njegovim razmišljanjem.
On, pritom, ne pokazuje zabrinutost da bi njegova javna poruka i ukupni pristup ovom pitanju mogli dodatno zakomplikovati situaciju.
„Trump pretpostavlja da se oni mogu kupiti. To pretpostavlja za većinu ljudi“, rekao je izvor.
Još dublje ogorčenje
Međutim, time što tu pretpostavku tako otvoreno pokazuje, Trump, čini se, izaziva još dublje ogorčenje među Grenlanđanima i novi otpor prema mogućem povezivanju sa Sjedinjenim Državama.
„Bili smo otvoreni za saradnju, ali kada su pokazali takvo nepoštovanje, taj interes je nestao. Mi se ne možemo kupiti. To nije nešto čega želimo biti dio“, rekla je Olsen, gradonačelnica Nuuka.
Čak su i stanovnici koji su zainteresirani za nezavisniju budućnost odbijeni nedavnom retorikom.
Miki Sandgree, 35-godišnji ribar, rekao je da ga zanimaju potencijalne prilike koje bi mogle proizaći iz nezavisnosti i novog političkog usmjerenja. No Trumpove izjave učinile su ga manje sklonim ideji povezivanja sa Sjedinjenim Državama.
„Više nisam siguran. To mnogo toga mijenja. Ne sviđa mi se način na koji on vodi ovu situaciju. Način na koji govori o nama podsjeća na povratak u kolonijalna vremena“, rekao je.
Nakon Trumpove omalovažavajuće šale prošle sedmice da je jedini nedavni doprinos Danske sigurnosti Grenlanda bio „još jedne saonice za pse“, Grenlandsko udruženje za pseće zaprege objavilo je u utorak na Facebooku da je „neprihvatljivo da se politički pritisak vrši izvana“. Također je povuklo poziv novoimenovanom Trumpovom izaslaniku za Grenland, guverneru Louisiane Jeffu Landryju, da prisustvuje predstojećoj utrci Avannaata Qimussersua, najprestižnijem takmičenju saonica za pse na Arktiku.
Parlamentarni izbori održani prošlog marta, koji su se poklopili s prvim valom Trumpovih izjava o preuzimanju Grenlanda, pokazali su da velika većina stanovništva nije zainteresirana za trenutni raskid s Danskom niti za povezivanje sa Amerikom.
Ako Trumpov obnovljeni javni pritisak dodatno smanji izglede za referendum o ovom pitanju, to bi predsjedniku moglo oduzeti još jednu diplomatsku opciju i, posljedično, povećati rizik od direktnije konfrontacije.
„Trump nas ne vidi kao ljude. On nas gleda s visine“, rekla je Mette Berthelsen, 38-godišnja stanovnica Sisimuta, drugog najvećeg grada Grenlanda.
Jasna crvena linija
U međuvremenu, politički lideri Grenlanda i Danske javno povlače jasnu crvenu liniju. Nakon što su Bijeloj kući dali do znanja da su otvoreni za saradnju s predsjednikom na jačanju sigurnosti Grenlanda, produbljivanju ekonomske saradnje i razmjeni obavještajnih podataka, oba premijera su u utorak, uoči sastanka u Bijeloj kući, poručila da otok nije na prodaju.
„Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Američkih Država. Grenland ne želi da njime upravljaju Sjedinjene Američke Države. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen na konferenciji za novinare zajedno s danskom premijerkom Mette Frederiksen.
„Ako ovdje i sada moramo birati između Sjedinjenih Američkih Država i Danske, biramo Dansku. Biramo NATO. Biramo Kraljevinu Dansku. Biramo Evropsku uniju", dodao je.
Unutar američke administracije, saradnici su optimistični u pogledu Trumpove sposobnosti da na kraju dobije ono što želi. Ukazuju na njegovu karijeru u nekretninama i na proteklu godinu u kojoj je, uz snažan pritisak, posebno na Evropu, uspio natjerati dugogodišnje saveznike da pristanu na njegove uslove, od povećanja izdvajanja za odbranu u NATO-u i pomoći Ukrajini, do novog trgovinskog sporazuma koji ide u korist SAD.
Protivljenje upotrebi sile
Međutim, evropski lideri su Trumpov najnoviji pokušaj da prisili Grenland dočekali s još snažnijim javnim i privatnim otporom. Istovremeno, u samim Sjedinjenim Državama, zakonodavci iz obje stranke izrazili su protivljenje bilo kakvoj upotrebi vojne sile protiv saveznika iz NATO-a. Dvostranačka kongresna delegacija ove sedmice putuje u Kopenhagen kako bi istakla važnost snažnih odnosa SAD i Danske.
Senator Rand Paul (republikanac iz Kentuckyja), koji se slaže s Trumpovim obrazloženjem o rastućoj strateškoj važnosti Grenlanda dok Rusija i Kina nastoje proširiti utjecaj na promjenjivom Arktiku, rekao je u nedavnom intervjuu da smatra predsjednikov pristup kontraproduktivnim.
„Nisam protiv kupovine Grenlanda. Ali obično, ako želim nešto kupiti od vas – ako imate konja na prodaju – ne priđem vam govoreći da vas mrzim i da ću upotrijebiti vojnu silu da vam oduzmem konja. To baš i nije dobra strategija za kupovinu", rekao je Paul.
Grenland, samoupravna regija Danske koja se nalazi na strateškim morskim i zračnim rutama između sjevernog Atlantika i Arktičkog okeana te raspolaže bogatim nalazištima rijetkih minerala, već godinama razmatra mogućnost nezavisnosti.
Međutim, prošlogodišnji izbori pokazali su široku suzdržanost među 57.000 stanovnika otoka prema brzom raskidu s Danskom, koja kroz blok-grant finansira grenlandske škole, infrastrukturu i zdravstveni sistem. Anketa uoči izbora pokazala je da se 85 posto Grenlanđana protivi napuštanju danskog okvira radi povezivanja sa Sjedinjenim Državama. Politička stranka Nalerq, koja se zalaže za ubrzanu nezavisnost i tješnju saradnju sa SAD, osvojila je 25 posto glasova.
Još jedna žena iz Nuuka, 52-godišnjakinja koja je željela ostati anonimna, rekla je da su Trumpove teritorijalne ambicije iznenada postale stalna tema razgovora za večerom i da stvaraju raširenu anksioznost širom zemlje.
„Neki ljudi su zaista uplašeni i ne mogu noću spavati zbog prijetnji“, rekla je.
Trump, koji je u intervjuu za The New York Times prošle sedmice rekao da je vlasništvo nad Grenlandom važno iz „psiholoških“ razloga, ne smatra da su pregovori s Danskom o poboljšanju sigurnosti dovoljni. U posljednjih deset dana, nakon američke operacije kojom je svrgnut bivši lider Venezuele, nastavio je s javnim izjavama da je američko preuzimanje Grenlanda neizbježno.
„Nešto ćemo učiniti u vezi s Grenlandom, sviđalo se to njima ili ne. Ako to ne uradimo na lakši način, uradićemo na teži način“, rekao je Trump u petak u Bijeloj kući.