Zašto je Mars pust i nenaseljen, dok je život na našoj relativno sličnoj planeti Zemlji oduvijek cvjetao?
Novo istraživanje donosi objašnjenje koje je otkrio NASA-in rover, sugerirajući da iako su rijeke nekada povremeno tekle na Marsu, planeta je bila osuđena da većinu vremena bude pustinjska, piše Science Alert.
Mars se smatra planetom koji trenutno ima sve potrebne sastojke za život, osim možda najvažnijeg – tečne vode.
Crvena površina Marsa je, ipak, oblikovana drevnim rijekama i jezerima, što pokazuje da je voda nekada tekla na našem najbližem svemirskom susjedu.
Trenutno nekoliko rover-a traži znakove života koji bi mogli postojati u tim davnim vremenima kada je Mars bio pogodniji za život, prije miliona godina.
Početkom godine, NASA-in rover Curiosity otkrio je važan trag: stijene bogate karbonatnim mineralima.
Ovi "karbonati" – poput krečnjaka na Zemlji – djeluju kao spužva za ugljen-dioksid, upijajući ga iz atmosfere i zarobljavajući u stijeni.
Nova studija, objavljena u časopisu Nature, modelirala je kako prisustvo ovih stijena mijenja naše razumijevanje prošlosti Marsa.
Glavni autor studije Edwin Kite, planetarni naučnik sa Univerziteta u Chicagu i član Curiosity tima, rekao je za AFP da su na Marsu postojali "bljeskovi mogućnosti za život u nekim vremenskim periodima i na određenim mjestima".
Ali ti "oaze" bile su izuzetak, a ne pravilo.
Na Zemlji, ugljendioksid u atmosferi zagrijava planet. Tokom dugih vremenskih perioda, ugljenik se vezuje u stijenama poput karbonata.
Potom vulkanske erupcije ispuštaju gas nazad u atmosferu, stvarajući dobro izbalansiran klimatski ciklus koji omogućava stalno prisustvo tečne vode.
Međutim, Mars ima znatno slabiju vulkansku aktivnost u poređenju sa Zemljom, što narušava ovu ravnotežu i ostavlja Mars hladnijim i manje pogodnim za život.
Prema modelima, kratki periodi prisustva tečne vode na Marsu bili su praćeni sa 100 miliona godina pustinje – predugo za bilo kakav oblik života da opstane.
Ipak, moguće je da postoje džepovi tečne vode duboko ispod površine Marsa koje još nismo otkrili, rekao je Kite.
NASA-in rover Perseverance, koji je sletio na drevni marsovski delta teren 2021. godine, također je pronašao tragove karbonata na rubu isušnog jezera.
Naučnici se nadaju da će uskoro otkriti još dokaza o karbonatima.
Kite kaže da bi najbolji dokaz bilo vraćanje uzoraka stijena sa Marsa na Zemlju – SAD i Kina se utrkuju da to ostvare u narednoj deceniji.
U konačnici, naučnici tragaju za odgovorom na jedno od najvećih pitanja: koliko su česte planete poput Zemlje koje mogu podržavati život?
Astronomi su otkrili skoro 6.000 planeta izvan našeg Sunčevog sistema od ranih 1990-ih.
Ali samo za Mars i Zemlju naučnici mogu proučavati stijene koje im pomažu razumjeti prošlost planete.
Ako ustanovimo da Mars nikada nije imao ni najjednostavnije mikroorganizme u svojim vremenima sa vodom, to bi značilo da je teško pokrenuti život u svemiru.
Ali ako pronađemo dokaze o drevnom životu, to bi “u osnovi značilo da je nastanak života jednostavan na planetarnom nivou,” rekao je Kite.