Protekle godine možda su i najživahnije u istraživanju svemira u posljednjih nekoliko desetljeća te po mnogo čemu usporedive s entuzijastičnim šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Nekoliko zemalja uključilo se vrlo aktivno u putovanja do bližih i daljih svemirskih tijela, a tu su i privatne inicijative
I u 2024. svjedočit ćemo pothvatima uistinu vrijednim pažnje. Misije su sve ambicioznije, kao i njihovi ciljevi, pa vrijedi pogledati što nas sve čeka u sljedećih nešto manje od 12 mjeseci. Bit će zanimljivo, najavljuje portal Live Science.
Prvi put od okončanja programa Apollo prije više od 50 godina Amerikanci su trebali poletjeli na Mjesec, makar letjelicama bez posade. Prva je krenula privatna kompanija Astrobotic iz Pittsburgha, a sljedeći mjesec kreće i Intuitive Machines iz Houstona. Astrobotic je poletio s legendarne baze Cape Canaveral letjelicom Peregrine.
Cilj je na satelit prenijeti teret različitih državnih i privatnih ustanova te istraživati jednu od većih geoloških zagonetki, planinu Gruithuisen, koja sadrži velike količine silikata, a naučnici smatraju da su mogli nastati samo uz pomoć vode i tektonskih poremećaja. No nakon lansiranja nije sve prošlo po planu, a više donosimo u nastavku teksta. Intuitive Machines šalje pak letjelicu IM-1, a ona treba sletjeti u krater Malapert A blizu Mjesečeva južnog pola.
Krajem januara slijetanje planira i japanska Agencija za svemirska istraživanja svojom letjelicom SLIM, poznatijom kao 'Mjesečev snajper'. Cilj je prići što bliže krateru Shioli i istražiti kako je nastao Mjesec. Time bi Japan postao peta država čije su letjelice sletjele na Zemljin satelit, nakon SAD-a, SSSR-a, Kine i Indije.
Kinezi ne žele zaostati, pa će njihov Chang 6 skupljati uzorke na suprotnoj, tamnoj stani Mjeseca, u blizini tamošnjeg južnog pola, također zbog istraživanja njegove davne historije, kao i Zemlje i cijelog Sunčevog sistema.
Nakon više odgoda, u junu ili julu poletjet će Ariane 6, raketa Evropske svemirske agencije. Time će naš kontinent nakon dužeg vremena lansirati svoje satelite bez pomoći drugih svemirskih sila, nakon što je Ariane 5 'umirovljena' 2022., a Vega-C ostala prizemljena zbog tehničkih problema. Evropa šalje još jednu letjelicu, Heru, ali s drukčijom misijom: ispitivanja efekta koji je na asteroidu Dimorphos u septembru prošle godine izazvala letjelica DART (Double Asteroid Redirection Test), čiji je cilj odbrana Zemlje od potencijalno opasnih asteroida. Hera će na Dimorphos sletjeti krajem 2026. ili početkom 2027.
Japanci planiraju i putovanje prema Marsu, tj. polazak kapsule MMX (Martian Moons eXploration), a ona će na njegovu mjesecu Phobosu prikupljati uzorke. Phobos je, kao i drugi satelit Crvenog planeta, Deimos, desetljećima zagonetka za naučnike te se misli da ga zapravo čine asteroidi koje je zarobila gravitacija tog planeta, možda čak i njegovi dijelovi izbačeni u svemir nakon udara u davnoj prošlosti. MMX će u orbitu Marsa ući 2025. i na Phobos spustiti modul za skupljanje uzoraka, a njegov povratak očekuje se 2029.
NASA će lansirati svoj Europa Clipper na Jupiterov satelit nazvan po našem kontinentu, za koji se smatra da ispod ledene kore krije okean s dvostruko većom vodenom masom od one na Zemlji. Clipper će poletjeti u oktobru kako bi ispitao koliko je Evropa prikladna za život kakav poznajemo. U Jupiterovu orbitu letjelica će ući 2030., a onda proučavati sistem i uvjete na satelitu najvećeg planeta Sunčevog sistema.
Prema Marsu će ići i dva identična satelita nazvana Blue i Gold, a NASA će ih lansirati u sklopu svoje misije EscaPADE (Escape and Plasma Acceleration and Dynamics Explorers), kojoj je cilj dokučiti kako je i kad ovaj planet izgubio svoju atmosferu. Sateliti su nazvani po bojama Univerziteta u Berkeleyju, koje rukovodi misijom. Lansiranje je planirano za oktobar, a prvi podaci očekuju se 2026.
Letjelica kompanije Astrobotic
Letjelica koju je izgradila privatna firma lansirana je u ponedjeljak 8. januara prema Mjesecu na potpuno novoj raketi Vulcan - zajedničkog pothvata američkih kompanija Boeing i Lockheed Martin - u pokušaju prvog američkog mekog slijetanja na Mjesec u pola stoljeća.
Letjelica Peregrine firme za svemirsku robotiku Astrobotic lansirana je u svemir u 2:18 ujutro (8.18 sati po srednjoevropskom vremenu) iz Cape Canaverala na Floridi na prvom letu Vulcana, moćne rakete koju je deset godina razvijao United Launch Alliance (ULA). Međutim došlo je do problema.
Lander Peregrine 'nema šanse' za meko slijetanje na Mjesec nakon što je u prvih nekoliko sati njegova leta došlo do curenja goriva, objavila je kompanija u utorak. Na landeru je ostalo 40 sati goriva koje će mu omogućiti da radi 'kao svemirska letjelica', dok inženjeri određuju koja će biti njegova nova misija u orbiti, priopćila je firma za svemirsku robotiku.
Problem s pogonskim sistemom letjelice dogodio se nakon uspješnog lansiranja nove rakete Vulkan - lander nije uspio zauzeti ispravan položaj orijentiran prema Suncu nekoliko sati nakon što je uspješno uspostavio kontakt s kontrolom leta i aktivirao svoj pogonski sistem, objavio je Astrobotic.
Letjelica Peregrine bi trebala sletjeti na Mjesec 23. februara s NASA-inom opremom za prikupljanje podataka o Mjesečevoj površini za planirane buduće misije s ljudskom posadom. Druga privatna američka firma u sklopu istog tog NASA-inog programa planira lansirati svoj lander u februaru raketom SpaceX-a Falcon 9. Spuštanje na Mjesec očekuje se 22. februara.
NASA odgađa misije Artemis
Čelnici NASA-e objavili su da odgađaju dvije vodeće misije svemirskog programa Artemis - Artemis II i Artemis III - zbog zabrinutosti za sigurnost. Objavili su da Artemis dobiva ažurirani planirani vremenski raspored lansiranja, kako bi timovi na vrijeme razvili sve potrebne pionirske tehnologije kako bi sve dobro prošlo. Misije Artemis II, III i IV pomaknute su za godinu dana.
Misija Artemis II trebala je poslati četveročlanu posadu u Mjesečevu orbitu u novembru ove godine, no dobili s novi okvirni rok lansiranja u septembru 2025. Odgođena je i misija Artemis III za septembar 2026. godine. Dvije godine nakon toga, u septembru 2028. slijedi lansiranje posade nadograđenom raketom SLS te ponovno spuštanje na Mjesec uz pomoć Starshipa. Misija Artemis IV prva je koja bi trebala pristati uz planiranu lunarnu orbitalnu postaju Gateway.
Zaključak godine
Godinu će zaključiti Rocket Labova misija na Veneru, što će biti prvi let neke privatne kompanije prema tom planetu. Misija će tragati za organskim materijalima kao mogućem znaku života u Venerinoj atmosferi.
Venus Life Finder nosit će instrumente napravljene u suradnji s Massachusetts Institute of Technology, a do Venere će stići godinu i po nakon lansiranja 30. decembra.
