Izvanredni parlamentarni izbori u Njemačkoj održani su 23. februara, a prašina koja se podigla nakon objave rezultata sada se polako sliježe.
Prema analitičarima, rezultati su očekivani, odnosno upravo onakvi kakvi su pokazivale predizborne ankete. Međutim, koja god nova vlada bude sastavljena, suočit će se s teškim izazovima.
Demokršćanska konzervativna koalicija CDU/CSU predvođena Friedrichom Merzom osvojila je najviše glasova, no pozornost javnosti, kako u kampanji tako i u izbornoj noći, privukla je desna Alternativa za Njemačku (AfD) koja je ostvarila historijski rezultat, udvostručivši broj glasova i zastupničkih mandata u odnosu na izbore 2021. godine.
Prema rezultatima koje je objavilo njemačko Savezno izborno povjerenstvo, uz izlaznost od čak 82,5 posto, koalicija CDU/CSU osvojila je ukupno 208 mjesta u Bundestagu, a slijedi AfD sa 152 i skokom od čak 69 zastupničkih mandata, kada se računaju glasovi za kandidate i stranke.
Tri najveće brige Njemačke na ovim izborima bili su mir i sigurnost u Evropi, ekonomiju i socijalna pitanja. Međutim, čelnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) desnog centra, koji će vjerojatno biti novi kancelar, Friedrich Mertz stavio je migracijsku politiku na vrh svoje agende nakon niza smrtonosnih napada nenjemačkih državljana koji su posljednjih mjeseci dominirali njemačkim medijima.
Politički analitičar Jakša Šćekić u intervjuu za Euronews kaže da nema sumnje da će Merc biti "puno radikalniji" od dosadašnjeg kancelara, što se prije svega ogleda u tome što "neće imati problema isporučiti Ukrajini rakete dugog dometa Taurus".
Merzovi potezi prema Ukrajini tu neće stati. Kako je najavilo njegovo okruženje, odmah nakon formiranja vlade namjerava posjetiti Kijev i ugostiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Berlinu, šaljući snažnu poruku preko Atlantika da Njemačka ostaje demokratska država utemeljena na vrijednostima kojima su mir i pravda prioritet, a ne profit.
“On je shvatio da je njegov trenutak da bude jedan od glavnih lidera EU, štoviše da može biti jači od predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen”, kaže Šćekić i objašnjava da je Merz prije bio proamerički orijentiran, a sada vjeruje da je došla prilika da Evropa zbije svoje redove.
Merz je pod velikim pritiskom da što prije formira stabilnu vladu koja bi počela rješavati te probleme i već je započeo koalicijske pregovore sa Socijaldemokratima lijevog centra (SPD). Dakle, što je točno u igri?
Nakon pada takozvane vlade stoplighta samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovno izabran prošle godine, točni izgledi snažne podrške Njemačke Ukrajini ostaju nejasni, dok se SAD i Rusija približavaju dogovoru o budućnosti Ukrajine.
Uz rastuće napetosti između Evrope i Rusije, Rafael Los iz Evropskog vijeća za vanjske odnose kaže da će geopolitička pitanja biti među glavnim prioritetima nove vlade.
"Merz je nedavno dao brojne izjave o transatlantskim odnosima i problemima koje će Trump stvoriti Njemačkoj i Europi. To ide ruku pod ruku s obrambenim sposobnostima Njemačke, pitanjima koja se odnose na obranu javnog duga, obvezno služenje vojnog roka i tako dalje", rekao je Los za Euronews.
Evropa, a posebno Njemačka, sve je više zabrinuta da će pod Trumpom SAD biti manje zainteresiran za odbranu Europe, dok se kontinent suočava s mogućnošću sve neprijateljskije raspoložene Rusije i viših troškova energije.
Odnosi s Francuskom i Poljskom bili su zategnuti posljednjih godina, a njemački kancelar Olaf Scholz je nekoliko puta bio u sukobu s ključnom francuskom i poljskom politikom. No, unatoč tome, ove su zemlje uspjele surađivati u prijateljskom tonu.
"Potencijalni ishod ovih izbora je da bi, s kancelarom Friedrichom Merzom, ako uspije formirati vladajuću većinu, moglo doći do ponovnog pokretanja tih ključnih odnosa. To bi također moglo donijeti novi zamah europskoj politici iz Berlina", objašnjava Los.
Dodaje da to, međutim, ne bi nužno bila politika izrazito usmjerena prema EU.
"U mnogim slučajevima, Merz će vjerojatno pokušati izgraditi 'koalicije voljnih'. Međutim, s obzirom na geopolitičke izazove koje postavljaju Moskva, Washington i Peking, moramo učiniti mnogo više na svim frontama", kaže Los.
Dok Merz obećava jaču i stabilniju vladu, postavljaju se pitanja oko financiranja povećanih troškova za obranu, posebice u odnosu na prijetnju iz Rusije.
To je veliko pitanje koje je rasturilo semafor koaliciju i to će biti glavno pitanje na koje će kad-tad morati odgovoriti nova vladina koalicija u Berlinu, objašnjava Los.
"U konačnici, iznosi koji su u igri toliko su golemi da se ne može osloniti samo na proračunsku prioritizaciju, nova zaduženja ili poreznu politiku. Kompromis između svih tih elemenata svakako će biti nužan kako bi se u isto vrijeme generiralo nekoliko stotina milijardi eura za ulaganja u obranu i infrastrukturu", kaže Los.
Dok bi potencijalna koalicija CDU-SPD-a mogla donijeti više stabilnosti Njemačkoj, koja također pokušava oživjeti sve slabije gospodarstvo, pitanje suradnje političkih stranaka također je važno, pogotovo jer se njemačka politika sve više polarizira.
"Crno-crvena koalicija svakako bi mogla donijeti stabilnost. No, mnoga ključna pitanja će se vrtjeti oko toga može li se osigurati dvotrećinska većina u Bundestagu - na primjer, promijeniti ustav za novi posebni fond, reformirati sustav duga za obranu ili ponovno uvesti obvezni vojni rok prema novom modelu. Ovdje će crno-crvena koalicija hitno morati surađivati, posebno sa Zelenima, koje smatram manje problematičnim, ali i s ljevicom, koja jest bitno različiti pogledi na neka pitanja vanjske politike", kaže Los.
Sve veći troškovi energije i rastući troškovi života potaknuli su mnoge Nijemce da se razočaraju u tradicionalne vladine stranke.
To se odrazilo i na rekordni rezultat krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je osvojila 20 posto nacionalnih glasova, piše Euronews.
Potpora AfD-u bila je posebno izražena u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, koja i dalje pati od infrastrukturnih problema koji postaju sve vidljiviji diljem Njemačke; škole propadaju, a nema dovoljno vrtića npr.
Nova vlada morat će značajno ulagati u infrastrukturu, kaže Los.
Političke stranke, kako vladajuće, tako i oporbene – posebice Zeleni i donekle ljevica – morat će preuzeti odgovornost programskim rješavanjem ovih problema, rekao je Los.