Prelazak iz rashlađene prostorije na vanjsku temperaturu od 35 i više stepeni predstavlja ozbiljan šok za organizam. Tijelo tada mora naglo da se prilagodi ekstremnoj vrućini, što kod mnogih ljudi može izazvati vrtoglavicu, pad krvnog pritiska, ubrzan rad srca i osjećaj izraženog umora i slabosti.
Ljekari upozoravaju da klima uređaj ne treba podešavati na prenisku temperaturu, jer to može dodatno pogoršati razliku između unutrašnjih i vanjskih uslova. Idealno je da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude oko 6 do 8 stepeni, kako bi organizam lakše podnio izlazak napolje.
Nagli izlazak iz prostorije koja je rashlađena na oko 20 stepeni na užareni asfalt može izazvati takozvani toplotni stres. Kod osjetljivijih osoba dolazi do širenja krvnih sudova, što uzrokuje pad pritiska, dok srce ubrzava rad kako bi održalo normalnu cirkulaciju.
Stručnjaci savjetuju da se prije izlaska iz klimatizovanog prostora provede nekoliko minuta u blažem okruženju, poput hodnika ili terase, kako bi se tijelo postepeno priviklo na temperaturu. Također se preporučuje unos čaše vode prije izlaska.
Važno je naglasiti da klima uređaj sam po sebi ne izaziva prehladu, jer su za to odgovorni virusi. Međutim, suh i hladan zrak može isušiti sluznicu nosa i grla, čineći organizam osjetljivijim na iritacije.
Ljekari dodatno upozoravaju da je važno redovno provjetravati prostorije, kao i održavati klima uređaje čistima i servisiranima, kako bi se spriječilo nakupljanje prašine i mikroorganizama.
Također se preporučuje da klima ne puše direktno u tijelo i da razlika između unutrašnje i vanjske temperature ne bude prevelika, jer nagli temperaturni šok može biti opasan za srce i krvne sudove, posebno kod starijih i osjetljivih osoba.