Trebao je to biti ključ za osjetno smanjenje broja infekcija koronavirusom koji je u oktobru eksponencijalno rastao. Početkom novembra zatvoreni su svi restorani, kafići, barovi kao i pozorišta, kina, teretane i puno drugoga. Ali, trgovine su ostale otvorene, škole i dječji vrtići rade potpuno normalno, piše DW.
Ograničenja uvedena djelomičnim lockdownom slijede ideju da se zabrani sve u čemu ljudi uživaju i što se povezuje s provođenjem slobodnog vremena, ali da se privreda što je moguće više poštedi. Ljudi bi trebali raditi, a ostatak vremena najbolje provoditi kod kuće.
Tradicionalni predbožićni sajmovi ove godine se ne održavaju, ali brojni vlasnici ugostiteljskih objekata, koji smiju prodavati jelo za ponijeti, nude i kuhano vino za ponijeti. Tako zarađuju malo novca da umanje gubitak zbog potpunog zatvaranja.
Ideja koja se otima kontroli
U nekim gradovima, na primjer u Berlinu, kao nadomjestak za predbožićne sajmove na ulicama su postavljene kućice u kojima se prodaje i kuhano vino. I one privlače brojne ljude. Najkasnije kad alkohol počne djelovati u dugim redovima se prestaje održavati rastojanje.
Nije malo onih koji ne žele otići iako je zabranjeno ostati pred lokalom. Već su često morali intervenirati gradsko redarstvo i policija. U Bavarskoj, gdje je osobito puno novih infekcija, prodaja alkohola vani je od srijede zabranjena.
Ali, Bavarska ne uvodi samo zabranu prodaje kuhanog vina nego uvodi općenito strože mjere ograničenja pa čak i zabrane izlaska. Slične mjere su već uvedene ili planirane i u Baden-Württembergu i u Saskoj.
Kancelarki „vezane ruke"
Zaštita od infekcije je u Njemačkoj stvar saveznih pokrajina. Šta je gdje dopušteno, a šta zabranjeno, odlučuju samostalno vlade saveznih pokrajina. Savezna vlada ima malo mogućnosti utjecati na to. Savezna kancelarka Angela Merkel, koja je zagovornica strožih mjera ograničenja, već se istina više puta sastala s pokrajinskim premijerima. Žučne rasprave su nekad trajale satima, ali na kraju su ipak pokrajinski premijeri odlučivali po svom.
Rezultat je da su ograničenja zbog korone po Njemačkoj neujednačena, a djelimično i krajnje proturječna. Najnoviji primjer je labavljenje ograničenja kontakata za Božić, koje su najavili savezna kancelarka i pokrajinski premijeri.
U Berlinu su od toga već odustali zbog velikog broja novih infekcija. S druge strane je njemački glavni grad prošlog vikenda dopustio rad trgovina nedjeljom, što je kod 12 stepeni i sunčanog vremena tisuće Berlinčana privuklo u ulice gdje su trgovinska središta. I gdje je naravno bilo i kuhanog vina.
Posebni njemački koncept nije ispunio očekivanja
Broj infekcija u Njemačkoj zabrinjava, izjavio je u ponedjeljak u Berlinu glasnogovornik Savezne vlade Steffen Seibert. „To je daleko od očekivanog zaokreta trenda." Već dvaput je „blagi lockdown" produžavan, u međuvremenu vrijedi do 10. januara. Teško da neko vjeruje da će to biti posljednje produženje.
Njemačka je u korona-pandemiji daleko od uzora kakav je bila u prvom valu. Dok je broj inficiranih proljetos iznosio najviše oko 6.000 dnevno, trenutno je novih infekcija gotovo četiri puta toliko dnevno. Na intenzivnim odjelima u Njemačkoj se trenutno liječi više od 4.000 pacijenata s COVID-om 19. Proljetos je u najgorem slučaju to bilo oko 2.850. U cijeloj Njemačkoj po bolnicama prosječno imaju još tri slobodna kreveta za intenzivnu njegu. Po navodima Saveza za intenzivnu medicinu DIVI svaki drugi pacijent koji je na respiratoru umre u bolnici.
Zbog mrtvih se rijetko ko još uzbuđuje
„Ne možemo prihvatiti velik broj smrtnih slučajeva u Njemačkoj", poručio je bavarski premijer Markus Söder. U novembru je upozorio da od COVID-a 19 svakodnevno umire toliko ljudi u Njemačkoj kao u jednoj avionskoj nesreći. U međuvremenu ni ta usporedba nije dovoljna.
Pa ipak javnost se zbog toga ne uzbuđuje. Izgleda da velik broj mrtvih nema alarmirajući učinak. Psiholozi poznaju taj efekt, zovu ga habituacija. Ljudi se naviknu i na tešku katastrofu koja još traje. Ako se ljudi često suočavaju s nečim strašnim, nakon nekog vremena to izgubi značenje.
Ljudi žele ponovo živjeti svojim normalnim životom
S druge strane opće raspoloženje stanovništva se osjetno pogoršalo. Tmurno vrijeme godine i onako je mnogima teško. Sve čemu se ljudi obično vesele zimi zabranjeno je. A nedostatak izgleda poboljšanja stvar još pogoršava.
Zato ne čudi da prema ispitivanju javnog mnijenja obavljenog za ARD-Deutschlandtrend svaka druga osoba pozdravlja ublažavanje ograničenja kontakata za Božić. Ali, to istovremeno znači da gotovo isto toliko (malo manje od 50 posto) ljudi kritično gleda na te najavljene mjere.
Zar ne bi bilo bolje da Njemačka uvede strogi lockdown? S izgledima da ljudi u dogledno vrijeme ponovo mogu živjeti svojim normalnim životom? Neke evropske zemlje su pokazale kako to izgleda. U Belgiji je broj novih infekcija osjetno pao, isto tako i u Francuskoj. I u Izraelu je lockdown funkcionirao.
Priznati zabludu
Za državu i politiku to bi, međutim, imalo teške posljedice. Jer, privreda bi tada ponovo doživjelo snažan pad i moralo bi biti potpomognuto novim subvencijama. Država bi to teško izdržala. Njemačka se ove godine zadužila za oko 160 milijardi eura, za 2021. planirano je novo zaduženje od oko 180 milijardi eura.
Ali, ta svota ne bi bila dovoljna ako bi zemlja uvela novi strogi lockdown. A političari bi morali priznati da su se preračunali, odnosno pogriješili s posebnim njemačkim konceptom blagog lockdowna. Kao i s odlukom da škole i dječji vrtići po svaku cijenu nastave normalno raditi.
Već ima političara koji su to spoznali. Savezni ministar privrede Peter Altmaier kaže: „Moći ćemo, štaviše morat ćemo reći da naše dosadašnje mjere nisu dovoljne da bismo stvarno prekinuli drugi val infekcije."
Hoće li Njemačka ostati kod hoda po žici u korona-pandemiji i dalje pokušavati velik broj infekcija zaustaviti umjerenim ograničenjima tek će se pokazati. Vijećanje savezne i pokrajinskih vlada o pooštrenju mjera protiv korone moguće je u svakom trenutku, kaže vladin glasnogovornik Seibert. Ali, konkretan termin zasad je planiran tek za 4. januar.
