Donald Trump planira uvesti "sekundarne tarife", ako Rusija ne prestane rat s Ukrajinom u roku od 50 dana. Carine "od oko 100 posto" dobit će zemlje koje kupuju rusku naftu i plin, a to su Kina i Indija, najveći kupci ruskih energenata.
Taj ultimatum bio je Trumpov najoštriji stav prema Moskvi do sada, a javnosti je to percipirala kao pokušaj da pokaže odlučnost nakon što su prijašnje prijetnje ostale bez učinka. Kritičari su, međutim, istakli da Putin tim potezom dobiva još tjedana za nastavak operacija.
Početkom semptembra rok je istekao ali, promijenilo se nije ništa. Putin nije popustio, a nove sankcije nisu uvedene. Trump je u međuvremenu skratio rok na svega 10 do 12 dana, što je dodatno zbunilo saveznike jer je izgledalo kao da Washington stalno pomiče crtu, piše Danas.
Dana 15. augusta Trump i Putin održali su trosatni sastanak u Anchorageu na Aljasci. Trump je poslije izjavio da će "u roku od dvije sedmice biti jasno" ide li se prema miru ili ne. Dvije sedmice kasnije, opet, nikakvih konkretnih posljedica za Moskvu nema.
Bivši američki veleposlanik u Kijevu John Herbst napisao je da Kijev i evropski partneri se "grizu" gledajući kako Washington dopušta Putinu da ignorira ultimatume.
Analitičar Jurij Boječko iz organizacije Hope for Ukraine tvrdi da je Putin u 50 dana uspio probiti međunarodnu izolaciju, potvrditi da ga Washington još uvijek smatra važnim sagovornikom i nastaviti rat bez ikakvih ustupaka.
Sanctions stručnjaci dodaju da, ako Trump nije reagirao čak ni nakon najtežih ruskih napada na Kijev u julu i augustu, teško da će ikada. Putin, svjestan toga, prilagođava taktiku, računajući na to da američke prijetnje ostaju prazne.
Dok su Trumpovi rokovi za Putina prolazili, na terenu se vodila žestoka borba. Rusija je u pojačala ofanzivu u Donjeckoj oblasti, s ciljem zauzimanja cijele regije. Poseban fokus stavljen je na Dobropilju, Pokrovsk i Kostjantinivku.
Ukrajina je na bojište poslala elitne snage, uključujući Azov, i uspjela usporiti rusko napredovanje. Prema OSINT projektu DeepState, tempo osvajanja usporio je 18% u augustu, a pojedini izgubljeni položaji ponovno su vraćeni pod ukrajinsku kontrolu.
Istodobno, Rusija je pojačala zračne napade na gradove. Od 15. do 28. augusta lansirala je više od 3.300 projektila i dronova. U najvećem 28. augusta u Kijevu je poginulo 25 civila, a pogođene su i zgrade EU i British Councila, što je izazvalo diplomatske reakcije Bruxellesa i Londona.
Putin će nastaviti napadati energetsku infrastrukturu, a cilj mu je, kao i prethodnih godina, uzrokovati nestašicu struje i grijanja.
Dok su Zapad i Ukrajina čekali na poteze Washingtona, u Pekingu se 25. augusta održao samit Šangajske organizacije za suradnju (SCO). Na njemu se okupilo 20 stranih čelnika, među njima kineski predsjednik Xi Jinping, ruski predsjednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi, a jutros je stigla i vojna parada u Kini gdje je isto tako bio Putin.