Finska graniči s agresorom Rusijom. Ova skandinavska zemlja se danas pridružuje NATO-u na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica. Šta se mijenja na sjeveru Evrope i kada slijedi ulazak Švedske?
Čisto matematički gledano, kopnena granica između zemalja NATO-a i Rusije ovog će se utorka udvostručiti na 2600 kilometara. 31. članica NATO-a, Finska, dijeli 1.300 km granice s Rusijom. Od Barentsovog mora na sjeveru do Finskog zaljeva na jugu, granica uglavnom prolazi kroz šume, gotovo da u blizini nema većih naselja i uglavnom je neasfaltirana.
Prema stručnjacima u sjedištu NATO-a, finska vojska trenutno može sama osigurati ovu granicu. Smatra se da su oružane snage na novom sjeveroistočnom krilu saveza dobro obrazovane, uvježbane i motivirane. Finska nikada nije ukinula služenje vojnog roka za muškarce i ima 24.000 aktivnih vojnika i preko 900.000 obučenih rezervista. U slučaju odbrane, kopnena vojska i mornarica mogli bi se povećati na 280.000 žena i muškaraca.
"Za populaciju od 5,5 miliona to je relativno velika vojska", kaže Jacob Westberg, profesor na Univerzitetu za odbranu u Stockholmu.
"Jake oružane snage"
„Za razliku od drugih zemalja, Finska nije smanjila svoja ulaganja u vojsku nakon Hladnog rata", pohvalio je najnoviju državu članicu glavni državnik NATO-a Jens Stoltenberg. Naravno, kako je rekao, Finska sada dobiva pomoć od svih NATO partnera, ali "Finska također čini NATO jačim", rekao je Stoltenberg. Na primjer, zračne snage Finske sa 60 modernih borbenih aviona u velikoj mjeri doprinose odbrani teritorija NATO-a.
"Postoji izuzetno visok nivo podrške stanovništva kada je riječ o otpornosti i odbrambenoj spremnosti", rekao je glavni državnik NATO-a o Fincima. Kako smatra odbrambeni stručnjak Jacob Westberg, čak i kao decenijama neutralna zemlja, Finska već dugo raspolaže snažnim oružanim snagama, koje su oblikovane kroz iskustva tzv. Zimskog rata 1939./1940., kada je Finska izgubila deset posto svoje površine u korist sovjetskih okupatora.
Moskva najavljuje protumjere zbog ulaska Finske u NATO
Finske oružane snage u potpunosti su na razini NATO-a i mogu se neprimjetno integrirati u sve procese, ponavljaju iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu. Ali generalni sekretar Stoltenberg na svojoj konferenciji za još nije odgovorio na pitanje u kojim NATO postrojenjima, borbenim skupinama na istočnom krilu, Finska želi učestvovati te koji bi objekti NATO-a mogli biti premješteni u Finsku, prenosi dw.com
Ali, ima li promjena nakon političke smjene u Helsinkiju? „Promjena vlade, koja bi trebala uslijediti nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora, neće promijeniti kurs Finske prema NATO-u", izjavila je stručnjakinja za sigurnost Minna Alander s Finskog instituta za međunarodne poslove u razgovoru za medijsku kuću Redakcijska mreža Njemačke. O ovom pitanju postoji međustranački konsenzus. "Politika finske vlade prema Rusiji sve će se više temeljiti na udaljavanju umjesto na dijalogu s Moskvom", rekla je Minna Alander.
Kada slijedi Švedska?
Ulazak Finske bio je najbrži proces pridruživanja neke nove članice u 74-godišnjoj historiji Atlantskog saveza. I Finska i Švedska podnijele su zahtjev tek u maju prošle godine.
Glavni državnik NATO-a Jens Stoltenberg nada se da će se i Švedska, zapadni komšija Finske, uskoro moći pridružiti. Još jednom je pozvao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da odustane od svog veta na švedsko članstvo. Prema Stoltenbergovim riječima, Švedska je ispunila sva obećanja Turskoj. Turska ipak još uvijek insistira na izručenju kurdskih disidenata koje Ankara klasificira kao "teroriste" a koje Švedska ne želi izručiti.
Čega se boje Kurdi u Švedskoj?
"Ulazak Švedske u savez ne bi pogodovao samo sigurnosnoj politici nego i vojnoj", rekao je za DW vojni stručnjak Jacob Westberg.
Američki predsjednik Joe Biden, koji vlada daleko najvažnijom državom NATO-a, u više je navrata naglasio da se ruski agresor i osumnjičeni ratni zločinac Vladimir Putin potpuno preračunao.
"Želio je finlandizaciju NATO-a", rekao je Biden tokom posjete Varšavi u februaru aludirajući na neutralan položaj Finske. NATO postaje sve veći i nije neutralan kao što je Finska bila decenijama.
Pogled na kartu pokazuje da se pristupanjem Finske transatlantski odbrambeni savez pomiče mnogo bliže drugom najvećem gradu Rusije, Sankt Peterburgu. Do sada je Estonija, smještena jugozapadno od Sankt Peterburga, bila jedina članica NATO-a blizu ruske sjeverne metropole.
