Nošenje kreme za sunčanje trebalo bi biti jednako rutinsko kao i pranje zuba ili stavljanje sigurnosnog pojasa ili kacige na bicikl. Ipak, mnogi od nas, naročito oni koji žele dobiti preplanuli ten, već su ovog mjeseca osjetili onaj vrući, peckajući osjećaj na ramenima i ljutito se kajali što nisu zaštitili kožu, piše Telegraph.
Prema istraživanju Melanoma Focus, oko polovina Britanaca se barem jednom godišnje opeče na suncu, a najnemarniji su mlađi ljudi, s čak 65% njih u dobi od 18 do 32 godine koji dobiju opekotine. Isti izvještaj pokazuje da 36% Britanaca rijetko ili nikad ne koristi kremu za sunčanje tokom ljeta u UK, a kod muškaraca je taj broj još veći i iznosi 42%.
Alarmi bi trebali da zvone jer i sunčane opekotine i preplanulost su znakovi da tvoja koža reagira na ultraljubičasto (UV) zračenje.
“To su oba dijela istog spektra oštećenja: preplanulost je koža koja pokušava da se zaštiti od UV zraka, dok je opekotina na suncu krajnost kada koža više ne može da se zaštiti, znak da je koža na mikroskopskom nivou ozbiljno oštećena,” kaže dr Mary Sommerlad, dermatolog i glasnogovornica British Skin Foundation.
“Ponavljane opekotine u bilo kojoj dobi povećavaju rizik od raka kože; naročito opekotine sa mjehurićima prije odrasle dobi značajno povećavaju rizik od malignog melanoma, vrste raka kože koja može skratiti život.”
Melanom, koji se nekada smatrao rijetkim, sada je peti najčešći oblik raka u Velikoj Britaniji sa oko 17.500 novih slučajeva godišnje. U UK sada ima više smrtnih slučajeva od melanoma nego u Australiji.
“Ovi podaci su veoma zabrinjavajući jer znamo da više od pet opeklina tokom života udvostručuje rizik od melanoma,” kaže Susanna Daniels iz Melanoma Focus.
Sunčane opekotine svrbe, bole i nekad su ružne oko sedmicu dana, ali oštećenje DNK u ćelijama kože je nepovratno i tokom vremena može dovesti do raka. UV zraci također mogu izazvati prijevremeno starenje kože i promjenu pigmentacije. Zato je važno razumjeti i trenutne i dugoročne efekte sunca na kožu, objašnjava dr Sommerlad.
Šta se događa nakon što izgorimo?
Nakon 15 minuta: Možda još ne osjećaš ništa, ali šteta je već počela. Već nakon 15 minuta nezaštićenog izlaganja suncu UV zračenje počinje da prodire kroz spoljne slojeve kože. “UVB zraci počinju oštećivati DNK,” kaže dr Sommerlad.
“Imuni sistem prepoznaje tu štetu i pokreće upalni odgovor. Krvni sudovi se šire, zbog čega koža kod osoba svjetlije puti postaje crvena, topla i osjetljiva. Ovaj odgovor tijela pokušava da dovede imunološke ćelije na mjesto oštećenja da bi popravile štetu. Kod ljudi tamnije puti crvenilo možda nije vidljivo, ali koža se može osjećati toplo i bolno.”
Nakon dva sata: Toplina, osjetljivost i oticanje se mogu pogoršati dok imuni sistem nastavlja reagovati. “U najekstremnijim slučajevima mogu se pojaviti i mjehurići, znak mrtvih ćelija kože koje više ne mogu ostati povezane,” kaže dr Sommerlad.
Bol se pojačava jer nervne ćelije postaju aktivirane upalom izazvanom UV oštećenjem. U veoma teškim slučajevima mogu se javiti simptomi slični gripi, groznica, bolovi i mučnina, zbog oslobađanja upalnih hemikalija u krvotok.
Nakon 48 sati: Počinje ljuštenje kože jer tijelo odbacuje oštećene ćelije koje imaju nepopravljivu štetu na DNK. “Koža može ostati crvena ili tamnija od svoje prvobitne boje. Svrab se javlja jer proces zacjeljivanja oslobađa hemikalije koje pojačavaju osjećaj svraba,” objašnjava dr Sommerlad.
Nakon 72 sata: Javlja se prekomjerna i neujednačena pigmentacija usljed prevelike proizvodnje eumelanina, vrste melanina koja reaguje na višak UV zraka. To se manifestuje kao pjege i sunčane mrlje, poznate kao solarni lentigo. “One su često trajne, mada mogu slabiti u manje sunčanim mjesecima, a vraćaju se u sunčanijem vremenu,” kaže dr Sommerlad.
Važno je redovno pratiti stanje kože, naročito madeže, savjetuje Clare O’Connor iz Boots-a. “Ako primijetiš nešto neobično, trebalo bi da se obratiš svom ljekaru, NHS šetalištu ili apoteci.”
Nakon godinu dana: Koža pamti opekotine dugo nakon što se preplanulost povukla. Dugoročni efekti uključuju hiperpigmentaciju, pjege, sunčane i starosne mrlje, kao i tanke bore i gubitak čvrstine. Sve to se naziva fotooštećenjem i daje koži izgled prijevremeno starije kože. UV zraci mogu oštetiti i oči, uzrokujući rani razvoj katarakte i druge promjene koje mogu ugroziti vid.
Nakon deset godina: Kumulativno oštećenje DNK od ponovljenih opekotina može nadvladati sposobnost kože da se popravi, dovodeći do mutacija gena i potencijalno razvoja predkancerogenih ili kancerogenih promjena. Melanomi nastaju kada ćelije koje proizvode pigment, melanociti, nekontrolisano rastu i dijele se.
Ljudi sa mnogo neobičnih madeža, koji se lako pale na suncu ili koriste solarijume, kao i oni sa porodičnom istorijom raka kože, imaju veći rizik.
Može li se oštećenje kože od sunca popraviti i kako
Iako se ne može potpuno poništiti osnovna šteta, kožu možeš tretirati losionima poslije sunčanja koji hlade i hidratiziraju. “Losioni sa aloe verom hlade kožu,” kaže O’Connor. “Važno je i da pijete dovoljno vode da bi ostao hidriran i rashlađen.”
Neki sastojci za njegu kože poput retinoida i peptida mogu poboljšati teksturu i čvrstoću kože, dok retinoidi pomažu i u posvjetljavanju tamnih mrlja. “Niacinamid i antioksidansi poput vitamina C mogu pomoći kod hiperpigmentacije,” dodaje dr Sommerlad.
Estetski tretmani poput IPL lasera, kemijskih pilinga i microneedlinga mogu pomoći u uklanjanju hiperpigmentacije i popuštanja kože, ali nisu za svakoga i mogu biti skupi.
Kako se zaštititi ubuduće
Dr Sommerlad savjetuje da se izbjegava direktno sunce između 12 i 14 sati, i da se traži hladovina. Nosite laganu odjeću dugih rukava, široke kape i sunčane naočale sa UV zaštitom. Za nezaštićene dijelove kože kao što su lice, vrat, ruke i uši, koristite široki spektar krema za sunčanje sa SPF 30 ili 50 i visokim UVA faktorom, te ih nanositi svaka dva sata ili odmah nakon plivanja ili znojenja.
Ako osjetite opektoine, odmah potraži hladovinu i pokrijte kožu. Dodatna krema za sunčanje ne znači da možeš duže ostati na suncu.
Da li krema za sunčanje stvarno štiti
Prema Melanoma Focusu, do 86% melanoma može se spriječiti pravilnom zaštitom kože. SPF označava faktor zaštite od UVB zraka; SPF 30 znači da možeš biti izložen suncu 30 puta duže nego bez zaštite prije nego što izgorite.
“Koristite najmanje SPF 30 za sve tipove kože, a SPF 50 za vrlo svijetlu i osjetljivu kožu, kao i za djecu,” kaže O’Connor. Važno je da krema štiti i od UVA zraka, koji prodiru dublje i izazivaju starenje i rak kože, pa čak prolaze i kroz prozore.
Da li je preplanulost jednako štetna kao opekotina?
Da. Čak i bez crvenila, tamnjenje kože oštećuje DNK i povećava rizik od raka. “Sigurnog preplanulog tena nema.”
Kako izgleda rak kože?
Rani melanom može izgledati kao mali, ravan ili ispupčen madež sa neujednačenim rubovima i bojama. Otkrivanje na vrijeme smanjuje rizik od širenja.
Šta ako sam kao dijete imao opekotine?
Redovno pregledaj kožu i po potrebi posjeti dermatologa. Izbjegavaj sunčanje i solarijume.
Treba li mi sunce za vitamin D?
Dovoljno je kratko izlaganje suncu, nema potrebe za sunčanjem ili rizikom od opeklina.
Može li se izgorjeti i kad je oblačno?
Može, do 80% UV zraka prolazi kroz oblake.
Može li svaka boja kože imati opekotine?
Da, iako tamnija koža ima prirodnu zaštitu, ona nije potpuna.