Nova studija pobija čestu tvrdnju da je građanski doplatak u Njemačkoj toliko izdašan da obeshrabruje ljude da rade, posebno na slabo plaćenim poslovima. Analiza pokazuje da čak i u najnepovoljnijim scenarijima osobe koje rade puno radno vrijeme za minimalnu platu imaju više raspoloživog novca od onih koji primaju građanski doplatak.
Studija Ekonomskog i socijalnog instituta (WSI) pri Fondaciji Hans Böckler urađena je na temelju minimalne satnice od 12,82 eura, pri čemu puno radno vrijeme znači prosječno 38,2 sata sedmično. U obzir su uzete i dodatne naknade poput dječijeg doplatka, doplatka za stanarinu i dodatka za djecu. WSI je analizirao tri tipična domaćinstva: samca, samohranog roditelja i porodicu s djecom.
Samac koji radi za minimalnu platu mjesečno zaradi 2.121,58 eura bruto, odnosno 1.546 eura neto. S dodatkom za stanarinu od 26 eura raspoloživi dohodak iznosi 1.572 eura. Isti samac na građanskom doplatku dobiva 563 eura osnovice i 451,73 eura za stanovanje, ukupno 1.015 eura, što je 557 eura manje nego kada radi.
Samohrana majka s petogodišnjim djetetom, radeći za minimalnu platu, ostvaruje neto 1.636 eura. S dječijim doplatkom, dodatkom za djecu, doplatkom za stanarinu i predujmom za uzdržavanje, ukupno raspolaže s 2.532 eura. Na građanskom doplatku taj iznos bi bio 1.783 eura, čak 749 eura manje.
Porodica s jednim zaposlenim na minimalnoj plati i dvoje djece od pet i 14 godina, prema izračunu WSI-ja, ima 660 eura više u odnosu na primanje građanskog doplatka, prenosi Tagesschau.
Razlike u raspoloživom dohotku ovise najviše o visini kirija. Najmanja razlika za samačka domaćinstva zabilježena je u Minhenu, Dachauu i okrugu Minhen (379–444 eura), dok je najveća u Nordhausenu i okrugu Vogtland (652–662 eura).
“Brojevi istraživanja ponovno pokazuju da korisnici građanskog doplatka, bez obzira na tip domaćinstva i regiju, imaju manje novca od zaposlenih koji rade za minimalnu platu”, izjavila je direktorica WSI-ja Bettina Kohlrausch. Dodala je da ljudi koji primaju ovu naknadu moraju živjeti s vrlo malo sredstava te da je tvrdnja kako ne žele raditi jer se od građanskog doplatka dobro živi “činjenično netačna i stigmatizirajuća”.
Prema WSI-ju, umjesto rasprava o smanjenju građanskog doplatka, potrebno je povećati dostupnost priuštivog stanovanja i ulagati u dodatnu kvalifikaciju radno sposobnih korisnika socijalnih naknada.
Istraživanje potvrđuje i nalaze drugih studija. Već 2023. direktor Instituta njemačke privrede (IW) Michael Hüther istakao je da i nakon povećanja građanskog doplatka ostaje jasna razlika u korist rada, iako je tada kritikovao da se dodatni rad u niskoplaćenom sektoru često finansijski ne isplati.