Nakon što su oba doma Parlamenta Federacije BiH usvojila Zakon o postupku vanredne uprave u 'Novoj Željezari Zenica', otvara se nova faza koja bi mogla odlučiti sudbinu jedne od najvažnijih industrijskih kompanija u zemlji, ali i hiljada radnih mjesta direktno i indirektno vezanih za njen rad.
Usvajanje zakona, međutim, ne znači i automatski početak oporavka. Naprotiv, pravi test tek slijedi i prvi je u Općinskom sudu u Zenici, gdje će se odlučivati o tome hoće li se postupak vanredne uprave i otvoriti.
Pored finansijskog kriterija, zakon predviđa i procjenu sistemskog značaja kompanije, odnosno da se postupak može pokrenuti kada je riječ o privrednom društvu čiji bi stečaj mogao izazvati šire poremećaje u privredi, ugroziti lanac dobavljača, javne prihode i značajan broj radnih mjesta.
Mogućnost privremene mjere
Podsjećamo, još u februaru, samo tri mjeseca nakon što su preuzeli željezaru Gordan Pavlović, SNSD-ov tajkun i njegov poslovni partner Ahmed Hamzić, pokrenuli su pred Općinskim sudom u Zenici postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečaja u Željezari. Glavno ročište zakazano je za 25. juni, a sada bi se prije toga sud trebao izjasniti o uvođenju prinudne uprave, umjesto stečaja.
Sud može prethodno odrediti i privremene mjere radi očuvanja imovine i sprječavanja daljeg pogoršanja finansijskog stanja.
Ukoliko sud procijeni da su ispunjeni zakonski uslovi, Željezara bi mogla ući u režim koji podrazumijeva potpunu promjenu načina upravljanja.
Dosadašnja uprava i vlasničke strukture, u ovom slučaju Pavlović i Hamzić, tada bi izgubili kontrolu nad operativnim odlukama, iako se pretpostavlja da su oni posljednjih mjeseci, o čemu je Raport već pisao poduzeli niz aktivnosti u svoju korist.
Ključna uloga vanrednog upravnika
Ako sud odobri uvođenje prinudne uprave, naredni potez je na Vladi FBiH koja bi imenovala vanrednog upravnika koji bi imao ključnu ulogu u restruktuiranju Željezare.
U tom trenutku, poslovanje fabrike ušlo bi u svojevrsni 'zaštićeni režim'.
Aktivirao bi se moratorij na naplatu dugova, što znači da se blokade računa i prinudna izvršenja privremeno obustavljaju.
Ideja ovog mehanizma jeste da se zaustavi finansijsko urušavanje i omogući prostor za restrukturiranje.
Vanredni upravnik bi imao široka ovlaštenja.
Od upravljanja imovinom i finansijama, do pregovora sa bankama, povjeriocima i potencijalnim investitorima. Njegov zadatak bi bio da u roku do 12 mjeseci izradi plan koji bi mogao odrediti budućnost kompanije, uz mogućnost kratkog produženja tog roka.
Još nije poznato ima li Vlada Federacije BiH već u vidu konkretno ime za poziciju vanrednog upravnika, ali ono što je jasno jeste da se radi o funkciji koja zahtijeva visok stepen stručnosti, operativne sposobnosti i, prije svega, integriteta.
Zakon ne nudi garanciju opstanka
U ovom slučaju je imperativ da osoba koja bude imenovana na tu poziciju mora biti kredibilna i bez tereta u profesionalnoj biografiji, jer će upravo od njene stručnosti i nezavisnosti zavisiti uspješnost cjelokupnog procesa restrukturiranja Željezare i očuvanja povjerenja radnika, povjerilaca i javnosti. Uprotivnom, ukoliko bi se Vlada odlučila za kadar čije je ime već ranije opterećeno kontroverzama, političkim sporovima ili pravnim sumnjama, što se u javnosti dovodi u vezu s pojedinim neformalno spominjanim imenima, takav izbor bi od samog početka mogao dovesti u pitanje kredibilitet cijelog postupka i dodatno otežati ionako kompleksan proces stabilizacije kompanije.
Ipak, zakon ne nudi garanciju opstanka. Željezara bi, nakon isteka perioda od godine dana, mogla krenuti u tri pravca. I to u uspješno restrukturiranje i nastavak rada, djelimični oporavak uz promjenu vlasničkih odnosa, ili što je najgora opcija povratak u stečaj ili likvidaciju.
U pozadini cijelog ovog procesa i dalje su i politički i ekonomski pritisak, jer se radi o kompaniji čiji opstanak ne znači samo pitanje njenog 'preživljavanja', već i stabilnosti čitavog industrijskog lanca u FBiH.
Zato ovaj Zakon iako jeste pokušaj da se spriječi nagli kolaps Željezare, njegova stvarna snaga tek će se mjeriti u narednim mjesecima. Ako sud odobri prinudnu upravu, najteža borba uvodit će se na tržištu koje će odlučiti ima li Željezara realnu šansu za opstanak.